Prave planinare ni najava kiše nije pokolebala da dođu na otvorenje proširene planinarske obilaznice LIČKI GORSKI BISERI, koje se održalo u Ličkom Lešću kraj ribarske Info kućice uz rijeku Gacku. U ranim jutarnjim satima u subotu su pristizali brojni osobni automobili iz raznih krajeva Lijepe naše, tako da se pojavilo 150 planinara, a gotovo isto toliko ih je otkazalo dolazak zbog nepovoljne vremenske prognoze. Oni koji su došli vratili su se svojim kućama izuzetno zadovoljni zbog lijepo odrađene ture, dobre organizacije i lijepog ugođaja na fešti. Najbrojniji su bili planinari najvećeg planinarskog društva iz Rijeke Kamenjaka koji su stigli autobusom. O planinarskoj obilaznici koja je uspostavljena 2005. s 13 kontrolnih točaka, govorio je predsjednik PD Željezničara iz Gospića Tomislav Čanić. On je istakao značenje ovog projekta ne samo za planinare nego i za razvoj turizma koji upotpunio svoju ponudu. Zato su u proširenoj obilaznici pretežito vrhovi koji gravitiraju turističkim destinacijama ili imaju povijesno značenje pa planinari i turisti imaju dodatni razlog za dolazak u očuvanu i nedirnutu prirodu Like. Zato su posebno pobrojane lokacije kao što su Krčmar u Smiljanu koji se nalazi neposredno kraj Muzeja Nikola Tesla, Risovac iznad Kaluđerovca koji gravitira pećinskom parku Grabovača kraj Perušića, Panos iznad Kutereva nedaleko utočišta za medvjede, Oštri Medvjeđak iznad Plitvičkih jezera, Mrsinjgrad iznad Korenice, ZIR iznad Lovinca, Veljun na Godači iznad izvora Gacke, Staro Brinje, gospićko izletište Oštra, stara tvrđava Ostrvica iznad Pazarišta, Kremen na Plješivici, te niz zanimljivih velebitskih vrhova od najsjevernijeg Velikog Rajinca do najjužnijeg Oklinka. Istaknuta je i suradnja ličkih planinarskih društava koja će ubuduće svaka na svom području održavati planinarske putove.
Suorganizator otvorenja obilaznice bilo je Planinarsko društvo Gromovača iz Otočca čiji je predstavnik i jedan od glavnih autora planinarskog puta na Markovića Rudine prof. Goran Bukovac pojasnio sudionicima pohoda što ih čeka na dvo i pol satnom usponu na vrh visok 1105 metara. Zanimljivo je, da je naša najveća planina upravo u dijelu od Markovića Rudine do mora najšira (oko 30 km zračne linije). Najveći doprinos u osmišljavanju staze i izradi putokaza dao je dugogodišnji šumar vremešni Franjo Tržil, koji je prigodnim suvenirima na završnoj svečanosti u domu Braniteljske udruge Glavičica nagradio najstarijeg planinara i najmlađu planinarku (oboje iz Rijeke).
Planinarski pohod trajao je punih pet sati nakon čega su svi sudionici došli na feštu u domu Glavičica, gdje ih je zabavljao jedan od najboljih sastava Like „Razbijači čaša“. Veseli i simpatični planinari iz Kaštel Kambelovca poveli su i lipe pisme kojima su se pridružili i njihovi prijatelji iz Gospića. Zanimljivo je da su se pojavili i planinari iz Gradačca susjedne Bosne i Hercegovine, pa je manifestacija poprimila i međunarodni karakter.
Prva naklada planinarskog dnevnika izašla je u tisuću primjeraka i sva je rasprodana, a druga je tiskana u 400 primjeraka. Svaki planinar koji otisne svih 20 pečata s kontrolnih točaka bit će nagrađen s prekrasnom emajliranom značkom.

lo