Naslovnica Gradovi Pad vojarne u Otočcu kao prekretnica Domovinskog rata

Pad vojarne u Otočcu kao prekretnica Domovinskog rata

0

Povijesnica otočkog  i brinjskog kraja u Domovinskom ratu ispisana je brojnim žrtvama i herojstvima mnogih skromnih ljudi čije dosege danas blagujemo. Najkritičniji dani bili su prva polovica rujna 1991. Kao crv u zdravoj jabuci djelovali su ofociri tzv. JNA koketirajući sa pobunjenim četnicima iz okolnih mjesta iz “kasarne Vladimir Četković Vlado“. Otočki bojovnici ZNG-a predvođeni zapovjednikom pukovnikom Davorom Peitelom započeli su opsadu i napad na vojarnu 14. rujna. U znak odmazde neprijatelj je 15. rujna 1991. godine zrakoplovima  i pješaštvom izvršio žestok napad na Otočac s ciljem deblokade vojarne u središtu grada, a s time i osvajanje Otočca. Samo nadljudskim naporima pripadnika postrojbi ZNG-a, MUP-a i Narodne zaštite iz Otočca, te pripadnika PJP Zabok, odbijen je napad nadmoćnijeg neprijatelja.

Na današnji dan, 17. rujna 1991. godine nakon žestokih borbi za Otočac osvojena je vojarna s velikim količinama naoružanja i opreme. Tom prigodom zarobljeno je i 120 neprijateljskih oficira i vojnika. Na prijedlog Mate Bunjevčevića-Belsona brigada je tada dobila ime “Ban Josip Jelačić”, da bi joj nakon nekoliko dana MORH dodijelio službeni naziv 133. brigada ZNG Otočac „Ban Josip Jelačić“.

Po završenom ustrojavanju i popuni, 133. brigada ZNG-a Otočac, vlastitim snagama uspješno brani Gacku dolinu, Otočac i Brinjski kraj. Na crti bojišnice dužine oko 68 km, u trenutku kada su postrojbe RH uglavnom bile u defanzivi, vrši uspješne akcije oslobađanja privremeno zauzetog prostora i sela u svom zaleđu i na bokovima. Potvrdu  važnosti uspjeha i srčanosti otočkih branitelja kazuje nam još jedan poatak: kada je 5. travnja 1992. kardinal dr. Franjo Kuharić posjetio Otočac i vojarnu „Josip ban Jelačić“, posvetio je ovo zdanje rekavši: “Po prvi put u svom životu blagoslivljam jednu vojarnu.”

Sve ovo i godine koje su slijedile ostale su  upisane u povijest. Brigadom je zapovjedao pukovnik Drago Bilović. Postrojba je u najtežim trenucima bila uz „Tigrove“ na Maslenici. Cijelo vrijeme trajanja rata 133. nije neprijatelju prepustila pedalj slobodne hrvatske zemlje. U listopadu 1994. preimenuje se u 133. domobransku pukovniju HV sa sjedištem u Otočcu, a njeni pripadnici popunjavaju se vojnim obveznicima iz Ureda za obranu Otočac, Senj i Crikvenica. Zapovjednik 133. domobranske pukovnije HV postaje tadašnji zapovjednik brigade Drago Bilović. A onda dolazi pobjedonosna „Oluja“…

Do kraja Domovinskog rata kroz redove 133. brigade je prošlo oko 6887 ljudi, a poginulo je i umrlo od zadobivenih rana njenih 103 pripadnika. Zapovjednici 133. brigade ZNG/HV bili su: Davor Peitel i Drago Bilović, a zapovjednici 133. domobranske pukovnije HV: Drago Bilović i Ivica Brajković. Veliki obol ovim otočkim pobjedama dao je i predsjednik Kriznog stožera za Otočac dr. Dražen Bobinac, ali i mnogi muškarci i žena bez čijeg angažmana rejting ratnog Otočca ne bi bio toliko izniman i veličanstven.

Zato kada danas budemo vidjeli već vremešne branitelje Otočca vratimo se u mislima 27 godina unatrag, u dane kada su se pisale najsjanije sage novije hrvatske povijesti!!!

D.P./M. S.

SHARE