Od izgradnje južnog kraka magistralnog plinovoda kroz Liku puno se očekivalo. Taj posao stoljeća, kako su ga mnogi tada nazivali, započeo je za južni tok plinovoda 30. listopada 2007. u Bosiljevu. Predstavnici PLINACRO predviđali su tada svijetlu budućnost i gospodarsku renesansu ratom poharanim područjima koja će prigrliti plin. Dolaskom plinovoda najavljivao jeftin, ekološki energent koji će pomoći mnoge gospodarske grane, kao i domaćinstva.
Južni krak plinovoda duljine 292 kilometra od Bosiljeva do Splita stajao nas je 443 milijuna eura i prolazi kroz šest županija. Posao je 2010. godine uspješno završila „Montmontaža“ s poslovnim partnerima. Što je ovaj mega-projekt donio Lici?
Ličani se već tradicionalno griju na drva, neki su ovih godina uveli pelete i sasvim izbacili lož-ulje. Tek uz poneku privatnu kuću i danas se vide dvorišna postrojenje za plin. S obzirom na učestala poskupljenja plina, vlasnici tih kuća su prešli na druge energente, pri čemu su drva i pelete sada glavni izvori topline. U svemu ovome kriju se razlozi zbog kojih niti jedan grad ili općina u Lici nisu spojeni na magistralni plinovod. Najbliži centar koji je to učinio je Zadar. U planinskim područjima Ogulin se spojio tek na nekoliko stambenih zgrada, ali zbog promjenjive i visoke cijene plina stanari se vraćaju na tradicionalne energente.
Plinovod u Lici prolazi uz općine Brinje, Perušić, Vrhovine i Lovinac te uz gradove Gospić i Otočac. Kako nam je pojasnila pročelnice Odjela za gospodarstvo Ličko-senjske županije Ana Rukavina Stilinović, nedavno je raspisan drugi po red natječaj za koncesionara plinofikacije koji traje do 11. ožujka. Neki gospodarski subjekti u Lici ipak bi uveli plin kao trajni energent. Razgovarajući s građanima iz ličkih gradova i naselja nitko niti ne pomišlja uporabu plina za grijanje. Pelete, sječka i drva Ličanima su dostupnija i jeftinija, a dobrim dijelom u pitanju je i tradicija.
M.S.
