Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković jučer je u Požegi okupio hrvatske župane, predstavnike gradova i općina i sve ministre na drugom sastanku te vrste, a teme su bile Strategija regionalnog razvoja i novi način financiranja jedinica lokalne i područne samouprave.
Domaćin sastanka bila je Požeško-slavonska županija i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, koji je istaknuo kako je dobro što se ova vlada okrenula prema Slavoniji i ima razumijevanja za probleme ovog dijela Hrvatske.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac predstavila je novi prijedlog Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, koja je prihvaćena na sjednici Vlade u lipnju, a uskoro će se naći u Saboru.
– Strategija donosi niz mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje dugoročnog gospodarskog rasta, povećanje konkurentnosti i ukupno povećanje kvalitete života sukladno načelima održivog razvoja i prije svega je usmjerena na smanjenje regionalnih razlika – kazala je ministrica Žalac.
Kako je navedeno u Strategiji, razvoju ne pogoduje kretanje stanovništva jer je kontinuirani trend smanjenja njegova broja, pad je u deset godina 3,4 posto, dok 28 država članica EU-a istovremeno bilježi porast od 3 posto. Pad broja stanovnika prisutan je u svim županijama, a ponajviše u Osječko-baranjskoj. Konstanta je i starenje stanovništva, pa tako raste broj starijih od 65 godina, a maksimum ima Ličko-senjska županija, gdje je 24,5 posto stanovnika starije od te dobi. Kretanje gospodarstva pokazuje najnepovoljnije pokazatelje u tri slavonske županije, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Brodsko-posavskoj.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je novi način financiranja jedinica lokalne i područne samouprave kojim, kako je istaknuo, nitko neće biti na gubitku, a među ostalim predviđa prepuštanje poreza na dohodak u cijelosti lokalnim jedinicama. Četiri su ključne izmjene kojim se sustav želi učiniti jednostavnijim, transparentnijim i pravednijim – kazao je Marić.
Predlaže se da tri četvrtine financiranja decentraliziranih funkcija, koja su u 2017. iznosila 2,2 milijarde kuna, preuzme država te da se prihodi od poreza na dohodak u cijelosti prepuste jedinicama lokalne samouprave, koji je u 2016. iznosio 368 milijuna kuna, rekao je Marić. Od poreza na dohodak za općine i gradove ići će 60 posto, za županije 17 posto, za fiskalno izravnanje 17 posto, a za financiranje decentraliziranih funkcija 6 posto, pojasnio je.
Zatim, predlaže se da se pomoć za projekte sufinancirane iz sredstava EU-a ne financira više iz poreza na dohodak, već iz državnog proračuna u iznosu od oko 153 milijuna kuna godišnje, te ukidanje kriterija za dodjelu pomoći iz Zakona o izvršavanju državnog proračuna te uvođenje novih kriterija za fiskalno izravnanje.
“Prema ovom scenariju nitko ne gubi. Dapače, županijski proračuni se pojačavaju za oko 9,1 posto. Što se tiče gradova i općina, velika većina ovim promjenama dobiva, a njih 69 je na gubitku, međutim za njih će se osigurati kompenzacijske mjere”, istaknuo je Marić.
L.O.
