-Potkornjaci već duži niz godina stvaraju problem u gospodarenju šumama u Lici. Naročite štete čine na jeli i smreci, ali ne smiju se zanemariti ni sušenja bora prouzročena također napadom potkornjaka. Kao što mu i samo ime kaže, živi pod korom, a u hodnicima koje buše, ženke polažu jaja. Redovito imaju dvije generacije, a nerijetko i tri. Prvenstveno su sekundarni štetnici, a to znači da napadaju fiziološki oslabljena stabla, ali kad se iz bilo kojeg razloga naruši prirodna ravnoteža sastojine, mogu postati i glavni uzročnik sušenja, istaknula je mr.sp. Mandica Dasović, rukovoditeljica odjela za ekologiju Uprave šuma Podružnice Gospić, s kojom smo danas obišli Laudonov gaj.
Područje obilaska bile su borove sastojine u kojima su u svrhu praćenja gradacije i brojnosti borovog potkornjaka postavljene feromonske klopke i to dvije vrste, suhe i mokre. Razlika je u tome što se u mokre klopke stavlja voda u cilju sprječavanja mogućeg izlaska potkornjaka iz klopke. Klopke su postavljene u suradnji sa Šumarskom savjetodavnom službom tako da praćenje ulova u klopkama nadzire i njihova djelatnica Slavica Maras.
Interesantno je da potkornjak izabere stablo koje je fiziološki oslabljeno jer ga vidi u drugoj boji, te nakon ubušivanja šalje „informacije“ ostalima gdje trebaju doći.
-Od ključne je važnosti procijeniti pravo vrijeme kad treba posjeći zaraženo stablo, naglašava Mandica, zbog toga jer stablo koje je zaraženo u koje se ubušio potkornjak izgleda zdravo i zeleno, a jedini vidljivi trag je malo piljevine na kori stabla ili na tlu, po čemu se može znati da je stablo osuđeno na sušenje. Tu do izražaja dolazi posao šumara koji mora prepoznati takvo stablo, što prije ga doznačiti, posjeći i maknuti iz sastojine jer je to jedini način borbe protiv potkornjaka. Ostavljanje takvih stabala u sastojini ili pomoćnom stovarištu predstavlja žarište oko kojeg se u krugu osuši veći broj stabala. Problem je što se na površinama kojima gospodare Hrvatske šume provode mjere zaštite šuma od potkornjaka, što se vidjelo i u Laudonovom gaju, dok se u šumama šumoposjednika ne radi ništa po pitanju njihove sanacije. Šumski ekosustav u Laudonovom gaju vrlo je osjetljiv i treba mu se posvetiti posebna pažnja, ističe Mandica Dasović.
M.S.
