Cijepljenje će biti uvjet za dobivanje potpore za očuvanje radnih mjesta, najavili su u četvrtak premijer Andrej Plenković i ministar rada Josip Aladrović.

Na pitanje hoće li cijepljenje biti uvjet za dobivanje potpora, premijer Plenković je na presici nakon Vlade odgovorio: “Da, nastojat ćemo to povezati.”

“Mislim da moramo povezati te dvije stvari. Ne možemo očekivati dobivanje potpora, a ne dati ni minimalan doprinos zdravstvenoj sigurnosti”, rekao je premijer.

Smatra “da bi bilo fer”, da se korisnici potpora za očuvanje radnih mjesta cijepe i tako pridonesu zdravstvenoj sigurnosti, u situaciji u kojoj je država osigurala dovoljno cjepiva i poduprla gospodarstvo izdašnim potporama.

Najavio je da će mjere donijeti Hrvatski zavod za zapošljavanje, kako bi se, kako je rekao “povezala ta dva procesa”, tj.cijepljenje i dobivanje potpora.

Napomenuo je da nije slučajno Vlada danas odlučila donirati 310 tisuća doza susjednim zemljama, te da imamo milijun i 300 tisuća neutrošenih doza cjepiva.

Premijer se nada da jesen neće donijeti epidemiološku situaciju u kojoj bi morale biti vraćene horizontalne potpore.

Ministar rada Josip Aladrović je pak rekao da trenutno gotovo svi sektori mogu raditi neograničeno, pa horizontalne potpore koje znače da svi dobivaju jednako, nisu potrebne, jer je tržište rada stabilizirano.

“Horizontalne mjere zamjenjujemo ciljanima, za određene sektore”, rekao je Aladrović.

Epidemiološka i ekonomska kriza po njegovim riječima su povezane: što je veći broj cijepljenih to su posljedice za ekonomiju manje.

“Jedan od vidova takve ekonomske veze je upravo da stimulirao ljude da se cijepe… i da povežemo epidemiološke i ekonomske mjere”, dodao je.

Po njegovim riječima, ekonomski više ne možemo “podnositi štete zbog toga što pojedinci i dio građana odbija cijepljenje”.

Kaže i da neće biti elemenata prisile i obveze cijepljenja, nego se želi “stimulirati društveno odgovorne u postupku cijepljenja, da mogu ekonomski bolje proći kroz krizu”.

Ciljani sektori za potpore po njegovim riječima bili bi prvenstveno uslužni, kao što su ugostiteljstvo i hotelijerstvo, event industrija, povremeni prijevoz i putničke agencije dok su na primjer građevinarstvo, IT, trgovina i prerađivačka industrija bolje prošli, a neke od tih djelatnosti i povećale zaposlenost u krizi.

Pretežak fiskalni teret

Priznao je i da država financijski više ne može podnijeti teret dosadašnjih potpora.

“Ne možemo više fiskalno izdržati toliki koncept horizontalnih mjera, odnosno primjerenije je ista sredstva utrošiti na ciljane mjere za pojedine specifične sektore, koji zaista imaju objektivne probleme u ovoj krizi”, rekao je Aladrović.

Vlada od srpnja završava s horizontalnim pristupom mjerama za očuvanje radnih mjesta i prelazi na prilagođeni pristup, ovisno o potrebama pojedinih sektora u budućnosti, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Napomenuo je da se nastavlja i s provedbom mjere skraćenog radnog vremena, za poduzetnike kojima je zbog korona krize smanjen opseg posla. Unutar te mjere, koja, kako je rekao, ostaje na snazi do kraja godine, pokriva se do 90 posto plaće s doprinosima, a najviše 3600 kuna plus doprinosi.

Plenković je na sjednici Vlade iznio i da je od ožujka 2020. godine do zaključno 30. lipnja 2021. godine, za potpore za očuvanje radnih mjesta izdvojeno je 11,7 milijardi kuna, odnosno 17 milijardi kuna s doprinosima i dodao da je do sada mjerama za očuvanje radnih mjesta i poslovanja obuhvaćeno gotovo 700.000 radnika i više od 120.000 obrtnika i poslodavaca.

L.O./Hina