Povijesna operacija o kojoj se malo govori

Prošle su 22 godine od vojno-redarstvene operacije „Medački džep“ provedene od 9. – 11. rujna 1993. protiv JNA i paravojnih postrojbi tzv. Republike Srpske Krajine. „Medački džep“ nazvano je područje koje se prostire oko pet kilometara u širinu i do šest kilometara u dužinu, a obuhvaća mjesta Divoselo, Čitluk i dio Počitelja, kao i brojne zaseoke. S tih je prostora tijekom dvije godine svakodnevno vršeno granatiranje Gospića. Ciljevi nisu birani pa su se četnici na TV-Kninu hvalili „Đe god padne-dobro padne“! Dakako, suprotno samozvanom vojnom strategu i četničkom vojvodi Radi Čubrilu koji se pak hvalio kako je on zapovijedao tim napadima „sa strogo određenim strateškim ciljevima“. Pod time je svakako mislio na škole, bolnicu, groblje, stambene zgrade… Prije operacije Medački džep ondje je živjelo oko 400 civila, mahom starije životne dobi. Njihove sudbine krojila je zločinačka politika Slobodana Mološevića, začinjena promašenom Titovom doktrinom „opšte narodne odbrane“. Paravojne formacije imale su oko 300 pripadnika.
Operaciji Medački džep prethodile su učestali topnički napadi i djelovanja diverzantskih skupina snaga 15. korpusa “Srpske vojske Krajine (SVK)”. Bile su tu i pljačkaške skupine „Beli orlovi“, „Srpska dobrovoljačka garda“, Šešeljevi radikali i cijela lepeza probisvijeta i lupeža koji su došli „braniti svetu srpsku zemlju“ u Hrvatskoj, a zapravo su došli u pljačku. Iz toga je dijela nadomak Gospića krenuo u napad i poginuo u rujnu 1991. međunarodni kriminalac Đorđe Božović-Giška, koji je Srpsku dobrovoljačku gardu osnovao s i danas aktivnim političarom Vukom Draškovićem.
Operacija „Medački džep“ započela je u 6 sati granatiranjem neprijateljskih položaja na tom području. U operaciji je glavninu snaga imala 9. gardijska brigada „Vukovi“, zatim postrojbe iz Operativne zone Gospić: 111. brigada HV, domobranska bojna Gospić, domobranska bojna Lovinac, te postrojbe Specijalnih snaga policije. Napad je bio munjevit i već nakon nekoliko sati borbe hrvatske su snage ovladale svim važnijim komunikacijama i zapovjednim točkama neprijatelja. Operaciju su vodili general Janko Bobetko, načelnik Glavnog stožera HV-a, vršitelj dužnosti zapovjednika Zbornog područja Gospić brigadir Rahim Ademi i pukovnik Mirko Norac, zapovjednik 9. gardijske brigade. Zapovjednik Specijalne policije snaga MUP-a RH bio je general Mladen Markač, a njegov zamjenik Željko Sačić. U borbama je sa hrvatske strane poginulo 6 vojnika i policajaca, a 51 je ranjen. Na neprijateljskoj strani se procjenjuje da je poginulo više od 50 pripadnika paravojnih postrojbi. Službeno se govorilo o 29 poginulih civila srpske nacionalnosti, ali je po istini „čuveni“ Savo Štrbac iz beogradske agencije „Veritas“ došao do broja od 80 poginulih. U poginule civile ubrojena je i baba Danica Obradović, zvijezda TV-Knina koja se hvalila svojim preciznim „Browningom“ 12.7 mm, kao i minobacačem 82 mm kojeg je od milja zvala Čedica“. Među poginulim civilima našlo se i 30-ak starijih muškaraca. Pribrojeni su civilnim žrtvama iako postoje uredni zapisnici po kojima su ti „civili“ zadužili pješačko naoružanje, streljivo i ručne bombe. U medijskom cirkusu nastalom nakon ove operacije sudjelovali su i Scott Taylor i Brian Nolan, časnici kanadskog UNPROFOR-a. U svojoj knjizi “Tested mettle”, što je objavljena 1998., naveli su da je “operacija Medački džep bila prijelomna točka u kojoj je nedvosmisleno dokazana hrvatska krivnja za zločin i etničko čišćenje te pokazana jednakost u zločinu između Srba i Hrvata”… Isti su stručnjaci u knjizi naveli kako su Kanađani žestoko branili Medački džep, ubivši pri tome 27 hrvatskih vojnika(?). Za ove su budalaštine u domovini čak odlikovani medaljama za hrabrost! Koliko god se mi rugali ovome, kao i izmišljotinama Save Štrbca, ovo su bili temelji za procesuiranje hrvatskih časnika, bilo u Haagu, ili u Hrvatskoj. Ipak, nakon Medačkog džepa znatno je smanjen pritisak paravojnih formacija na ovaj dio bojišnice, Gospića i okolice. Zapovjednik 15. korpusa tzv. Vojske krajine general Mile Novaković nakon poraza proglašen je izdajnikom, a iz ovog dijela Like započela su masovna iseljavanja civila koji su konačno shvatili da će ideja o stvaranju države unutar Hrvatske ipak završiti krahom. Procjenjuje se da je nakon operacija Maslenica i Medački džep sa okupiranih dijelova Hrvatske postupno iselilo najmanje 10 tisuća civila. Dakako, njih će protagonisti propale ideje o državi Krajini svrstati u „žrtve etničkog čišćenja“.
M. S.