Radovi na realizaciji megaprojekta HES Kosinj / HE Senj 2 pozitivno će utjecati na opću zaposlenost i gospodarsku sliku Like, primorja i cijele Hrvatske

0

Već smo tematski i tekstualno parafrazirali književnu misao po kojoj je u mnogo čemu pri realizaciji velikih projekata HES Kosinj i HE Senj 2-budućnost zapravo već počela!!! Svakim danom se graditeljskim zahvatima na terenu potvrđuje valjanost toga navoda. 

Do sada se može već ustvrditi kako će radovi u realizaciji megaprojekta HES Kosinj / HE Senj 2 pozitivno utjecati na opću zaposlenost i gospodarsku sliku Like, primorja i cijele Hrvatske. Bit će to pozitivni i gospodarski gledano blagonakloni agensi jer će se ovim projektima i investicijama svakako povećati zaposlenost i angažman brojnih firmi, projektanata i stručnjaka svih vrsta što bi u konačnici utjecalo i na bolju  gospodarsku sliku Općine Perušić, Ličko-senjske županije i Hrvatske. Ono što je nama laicima puno teže sagledati jest smanjena ovisnost Hrvatske o uvoznim izvorima energije i veća angažiranost vlastitih energetskih potencijala. No, vratimo se nakratko brojkama koje stoje  iza cijele ove priče. 

Pomno pripremljena strategija kao jamac pozitivne priče 

HEP je do najsitnijeg detalja razvio i pripremio dugoročnu strategiju ekološkog pristupa u proizvodnji električne energije. Dokazuju to s brojnim projektima koji će nam dati puno više energije iz obnovljivih izvora, a da Hrvatska pri tome ostane ekološki gledano „zelena“.  Pri tome nema kakofonije, nema nikakve pojmovne, a kamoli stručne zbrke. Obnovljivi izvori energije pri tome su nukleus HEP-ove strategije, ostavštine za budućnost. Izgradnja HES „Kosinj“ i HE „Senj 2“ je ujedno i najveći HEP-ov projekt od osamostaljenja Hrvatske.  Tako će se dvostruko iskorištavati vodeni potencijal rijeke Like i Gacke. Za HES „Kosinj “ izgradit će se nova brana, a pod akumulacijskim jezerom nestat će, demografski gledano, gotovo pusta naselja Gornji Kosinj i Mlakva. 

Ukupni dograđeni kapacitet sustava izgradnjom HES Kosinj i HE Senj 2 iznosit će 412 MW i investicijske je vrijednosti 3,4 milijarde kuna. Do kraja ove godine HEP će investirati oko 400 milijuna kuna i pri tome  angažirati gotovo  tisuću ljudi. Prvi dio ove mega-priče  vezan je uz  izgradnju ceste Studenci-Sklope i nadvožnjaka iznad željezničke pruge kod mjesta Studenaca pored Perušića. Bit će ovo zapravo  prva kvalitetna prometnica na području Kosinja. 

U Perušiću je već započela izgradnja moderne stambene zgrade s 28 stanova, u kojoj bi život trebale nastaviti obitelji iz područja buduće akumulacije koje već godinama žive u kućama s neriješenim imovinsko-pravnim statusom. 

Iz Općine Perušić poručuju kako su  već nebrojeno puta iskazali svoju javnu i nedvosmislenu poruku koja podržava sve što ima „zajednički nazivnik“ napretka i otvaranja novih radnih mjesta. Pri tome se misli na angažman mnogih lokalnih  poduzeća, podizvođača radova, radnika, OPG-ova i svega onoga što ide uz jedan takav važan i opsežan projekt.  

HEP je također pozvao vlasnike pojedinih katastarskih čestica u k.o. Kaluđeovac, k.o. Studenci, k o. Lipovo Polje, k.o. Mlakva, k.o. Gornji i Donji Kosinj vezano uz infrastrukturne namjene za 11 građevinskih dozvola  i dodatne geološke elaborate. Objavljen je Poziv za sporazumno rješavanje pitanja stjecanja prava vlasništva na nekretninama na budućem terenu budućeg tunela i kanala Bakovac-Lika. Izgradnja tunela i kanala Bakovac-Lika uvrštava se u četvrtu etapu Lokacijske dozvole. Time bi se prirodni tok potoka Bakovac preusmjerio dovodnim kanalom uzvodno od buduće brane Bakovac gdje je planirana izgradnja hidrotehničkog tunela. Na ovaj način bi izlaskom iz tunela kroz brdski masiv vode ovoga potoka završavale odvodnim kanalom kroz Lipovo Polje u rijeci Lici. To će se sukladno projektu događati nizvodno od buduće brane Kosinj.    

Umjesto podsjetnika-faktografske činjenice 

Realizacija ovako značajnih i opsežnih projekata uz prekide traje  nekoliko dekada. Mnogo je truda, vremena i sredstava utrošeno kako bi HEP za svaki segment ove priče ishodovao građevinske i lokacijske dozvole, pozitivna mišljenja struke. Za to su bile angažirane mnoge arhitektonske, građevinske i stručne tvrtke, znalci, stručnjaci… Da se radi o projektu presudnom za hrvatsku energetsku budućnost potvrđuju deseci odobrenja i pozitivnih mišljenja koja su zajedno stvorila neophodan mozaik i dala „zeleno svjetlo“ za početak  njegove realizacije.  Za HES Kosinj lani, a za HE Senj 2 ove godine.

Realizacija druge faze hidroenergetskog sustava Senj  sastoji se od dva segmenta: Hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2. Njihov je ukupni kapacitet 412 MW. Vezano uz projekt realizirat će se brojni infrastrukturni zahvati na širem području Kosinja. Uz spomenute prometnice valja posebno apostrofirati „cestu spasa“ prema Donjem Kosinju, za koju je ovih dana ishođena lokacijska dozvola, a njena izgradnja osigurat će ovim naseljima i u budućnosti biti osigurana kvalitetnu cestovnu povezanost. Isto tako u tijeku je ishođenje građevinske dozvole za cestu Kosinj most – Bakovac u sklopu koje će se izgraditi i vodovodni ogranak koji će omogućiti daljnji razvoj vodovodne mreže za naselje Kosinjski Bakovac. 

Bujične probleme s Bakovačkim potokom rješavat će posebno izgrađeni tunel.

Ono što se nameće kao „fusnota“, a zapravo je krucijalno važno jest činjenica da će nakon tisuća godina na području  Lipovog polja izostati stalne poplave.  

Tehnički gledano izgradnja  HES Kosinj i HE Senj 2, omogućit će dodatnu proizvodnju od 320 GWh odnosno milijuna kilovatsati el. energije godišnje, pri čemu će najveći dio ukupne proizvodnje dograđenog HES Senj od 1,32 TWh, biti za sustav vrlo vrijedna vršna i regulacijska energija. Ukupna snaga sustava povećat će se na ovaj način na više od 650 megavata, što je više od snage trenutno najveće hidroelektrane u Hrvatskoj. 

Izgradnjom ovih dvaju sustava „prodisat će Lika i Kosinjska dolina, koja je u hidrološkom, gospodarskom i sigurnosnom smislu stoljećima bila žrtva pomahnitale rijeke Like i njenih bujičnih pritoka. 

U suradnji s HEP-om