SLUNJ- Nema pisanih tragova kada su na račvastim  potočićima iznikmim miz rijeke Slunjčice sagrađeni prvi mlinovi. Nadnevke koje   pamte pisani tragovi kazuju kako su sagrađeni  u naselju Rastoke  još u 17. stoljeću, dok ih je većina iz 19. i početka 20. stoljeća. Godine 1962., kada su Rastoke registrirane kao ruralna cjelina, postojale su čak  22 mlinice, 4 stupe za sukno, 7 koševa za ispiranje biljaca i šarenica, te 28 kuća s pripadajućim gospodarskim zgradama. U mlinicama se mljelo žito, dok se u koševima ispod slapova pralo rublje i vuna. Osim mlinica, za Rastoke su svojstvene i terase iznad vode, tzv. ganjci. Zbog jedinstvene graditeljske baštine, etnografske i povijesne vrijednosti, Rastoke su 1969. g. proglašene spomenikom kulture.  Faktori „vrijeme i moderni način života“  odnijeli su puno toga, a u funkciji su danas svega 4 mlinice.

Direktor  turističkog ureda grada Slunja, ali i veliki štovatelj Malih Plitvica, kako ih nazivaju je Dragan Smrzlić. Za Slunj i Rastoke živi od malih nogu i može reći da su oni cijeli njegov život. Evo što nam je rekao.

Koji je status Rastoka? 

Rastoke su dio Zaštićenog krajobraza rijeke Slunjčice proglašenog 1964. godine. Upisane su  u Registar zaštićenih objekata prirode (1964. godina) i u Registar nepokretnih spomenika kulture (1969. godine).

Rastoke su vodeničarsko naselje smješteno na rijeci Slunjčici koja se preko niza sedrenih barijera uljeva u rijeku Koranu. Njihov nastanak se veže uz nastanak Plitvičkih jezera, a mlinarsko naselje se razvilo u 18 stoljeću. Svojim prirodnim ljepotama Rastoke u današnje vrijeme privlači sve veći broj turista što ih svrstava u jednu od omiljenih turističkih destinacija u kontintelnom djelu Hrvatske. Zbog povoljnog prometnog položaja (državna cesta D1) i blizine Nacionalnog parka Plitvička jezera Rastoke nazivaju “male Plitvice”.

Koliku površinu, koliko objekata i koliko zaposlenih imaju Rastoke? 

Rastoke obuhvaćaju površinu odprilike 9 hektara. Rastoke su naselje u kojem ljudi žive i rade tokom cijele godine. Imaju cca 35 domaćinstava sa stotinjak stanovnika. Danas se većina stanovnika bavi nekim oblikom turističke djelatnosti (ugostiteljski objekti, iznajmljivanje soba). U Rastokama rade četiri ugostiteljska objekta sa cca 30 zaposlenika, te radi 10 iznajmljivača soba kojima je to dodatna djelatnost. Na tom području Turistička zajednica grada Slunja od ove godine upravlja javnom turističkom infrastrukturom te obavlja djelatnost prihvata grupnih posjeta. Uspješno funkcioniranje sustava omogućava deset zaposlenih osoba.

Što Rastoke nude posjetiteljima? 

Rastoke posjetiteljima nude idealan spoj prirode i covjeka. Na tom području žive ljudi koji su se godinama prilagođavali prirodi izgradili mlinarsko naselje sa mlinovima žličarima koji su danas turistička atrakcija. Mnogobrojni turisti danas mogu uživati u razgledavanju brojnih slapova od kojih su najznačajniji Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Posebnost ugostiteljske ponude je tradicionalna kuhinja koju turisti mogu probati sjedeći u blizini slapova i uživajući u šumu vode. Također je moguće iznajmiti sobu ili apartman. Postoji mogućnost orgniziranja kongresa i predavanja u moderno opremljenoj kongresnoj dvorani te razgled etno zbirki na privatnim imanjima.

Posebnosti… 

Rastoke su posebne po svojim kulinarskim specijalitetima povezanim uz vodu i mlinarenje. Najpoznatije jelo su pastrve koje žive u ribnjacima u čistoj vodi i koje možete sami uloviti a zatim svježe očišćenje i pripremljene konzumirati. Uz pastrve Rastoke su poznate po proji, vrsti beskvasnog kruha koji se najčešće pravi od pet vrsta žitarica (kukuruz, ječam, proso, pšenica, raž) koje se dobiva meljavom u mlinovima. Također neki od specijaliteta karakterističnih za ovo područje su: palenta, masnica, uštipci, kiselo mljeko i sirevi.

Specifičnost cijele rijeke Slunjčice je da u njoj obitava isključivo potočna pastrva i lipljan a često se mogu sresti i vidre koje su znak čiste vode.

Kuće su često rađene dijelom od sedre na kojoj leži cijelo naselje, te je iz tog razloga jedna od zanimljivosti da su sve kuće rađene na vodi i uz vodu, a u njima nema vlage.

Bio je ovo kraći ugostiteljsko-turistički sukus priče o Rastokama. Ukoliko ste protivnik sterilne vožnje auto-cestom, onda je stara D-1 vaš izbor. Krenete li od Karlovca prema Slunju teško ćete moći odoljetu raskoši s desne strane mosta na ulasku u Slunj. Bistri i brzi potočići „posvađani“ rukavcima, arhitektura koja je njegovana stoljećima, urođena ljubaznos naraštaja ovoga kraja-tek su djelić Rastoka. Ukoliko ste pasionirani fotograf, onda se nalazite u raju. Nigdje nećete vidjeti toliko vodomara i ostalih ornitoloških ljepota, kao u Rastokama. Ovo je tek malešni razlog zbog kojega vrijedi posjetiti „Male Plitvice“. Ili je ovaj naziv malo i nespretan. Ime Rastoka valja izgovarati s ponosom jer nam je Bog dao prigodu da nam ovaj djelić raja bude dostupan.

M.S.