Referendum bez kvoruma

3
Tomislav Miletic/PIXSELL

Hrvatska je kao suverena država nastala legitimnim voljom većine svojih državljana koji su 19. svibnja 1991. godine na referendumu plebiscitarno odlučili sa čak više od 94% glasova da se Hrvatska razdruži od Jugoslavije i postane suverena samostalna država. Odluka referenduma bila je ne samo legalna nego i legitimna jer je na izbore izašlo preko 83% od ukupnog broja birača.
Jučer su nakon 21 godinu hrvatski državljani ponovno izašli na referendum na kojem su odlučili dvotrećinskom većinom glasova od izašlih na izbore da su za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Konkretno, na izbore nije izašlo čak 57 % državljana Hrvatske a od 43%, dakle manjine koja je izašla na izbore, njih 29% od ukupnog broja građana državljana birača glasovalo je za a 14% protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Dakle, može se zaključiti da je održan referendum bez kvoruma čime je njegova legitimnost upitna. Bitno je načelo demokracije i neposrednog odlučivanja da je potrebno da glasa većina od ukupnog broja onih koji imaju pravo glasa. Dakle, ovaj referendum bi imao kvorum, popularno rečeno, da je izašlo na izbore peko 50% od ukupnog broja birača a ne samo 43%.
Referendum 1991. bio je plebiscit
Zbog toga se ne smije uspoređivati referendum 19. svibnja 1991. godine sa ovim referendumom jer na referendumu o suverenosti Hrvatske za se izjasnilo 94% od izašlih na izbore i čak 68% od ukupnog broja birača. Zbog toga političke elite Hrvatske koje slave veliku izbornu pobjedu, prema njihovim riječima, nisu u pravu kada uspoređuju ta dva referenduma. Referendum o samostalnosti i suverenosti bio je pravi referendum, u pravom smislu riječi, za njega se može reći da je izrazio plebiscitarnu volju hrvatskog naroda za suverenu i samostalnu državu. Suprotno tome, referendum za Europsku uniju na neki način je velika manipulacija a moglo bi se reći na neki način i demokratska prevara jer je taj referendum manjinskom voljom poništio plebiscitarnu odluku hrvatskog naroda o samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj, jer odluka o ulasku u Europsku uniju, htjeli to priznati ili ne, znači da Hrvatska prestaje biti suverena država za koju se većinski izjasnio ’91. godine hrvatski narod.
Evo zašto. Kada Hrvatska uđe u Europsku uniju onda će europski zakoni biti jači od hrvatskih zakona, onda u skubu nadležnosti Hrvatska mora primjenjivati Europske zakone, onda će odluke europskih sudova biti jače od odluka hrvatskih sudova jer građanin Hrvatske može na Europskom sudu promijeniti odluke hrvatskih sudova.
Osim toga o mnogim bitnim pitanjima Europska unija donosi odluke nadglasavanjem tako da će mali broj predstavnika Hrvatske uvijek biti nadglasan te će Hrvatska morati provoditi i one odluke koje su suprotne volji hrvatskog naroda i interesima hrvatskog naroda. Osim toga sve je jasnije da Europska unija ide prema naddržavi, da će sve manje biti zajednica suverenih država a sve više centralizirana naddržava u kojoj birokracija koja nije izabrana neposredno odlučuje ne samo o svemu bitnom, nego čak i o najsitnijim detaljima u kojoj birokracija umjesto tržišta jednima uzima i drugima daje sredstva.
Svjedoci smo i velikih teškoća u funkcioniranju Europske unije. Tisuće građana demonstrira i sukobljava se s policijom u Rumunjskoj, Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, Mađarskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj. Euro je u velikoj krizi, pada kreditni rejting mnogih članica Europske unije. Takva kriza koje se razbuktava dovest će do potrebe još veće centralizacije. Dakle, teško je reći kakva je budućnost Europske unije, u kakvu zajednicu ulazi Hrvatska. Čak postoji i realna opasnost da se ona raspadne ili bitno promijeni a da o toj promjeni hrvatski državljani neće moći ni na koji način odlučivati.
Svakako da ima i mnogo razloga zbog kojih se Hrvatska već desetak godina bori rukama i nogama da uđe u Europsku uniju. Dakle, teško se bilo građanima izjasniti i donijeti odluku da li glasati za ili protiv te zbog toga većina nije izašla na izbore jer se nije mogla odlučiti glasati za ili protiv Europske unije.
Političke elite u strahu da neće moći dobiti većinski izlazak na izbore unaprijed su odlučile da provedu referendum bez kvoruma odnosno da odustanu od temeljnog demokratskog načela, da su legitimne samo one odluke o kojima se izjasni većina onih koji imaju pravo glasa. Tako npr. u Hrvatskom saboru nije moguće donijeti ni jedan zakon bez kvoruma. Dakle, nužno je da pristupi glasovanju najmanje 50% plus 1 % od svih zastupnika. Takvo načelo bi trebalo vrijediti i za referendum osobito u povijesnim odlukama o kojima se odlučuje hoće li Hrvatska prenijeti dio suverenosti na neku naddržavu.
Promjenom Ustava Republike Hrvatske kojom je izbrisana obveza de je potrebo tražiti većinsku volju naroda stvorena je mogućnost da manjina poništi odluku većine. I prije referenduma sam upozoravao na tu opasnost da je moguće da svega 30% građana poništiti većinsku volju izraženu na referendumu ’91. godine o Hrvatskoj kao suverenoj državi. Dakle, mora se upozoriti politička elita da ova povijesna odluka nije donesena većinskom voljom hrvatskog naroda. Treba upozoriti na još jedan problem koji se prešućuje. U Hrvatskom ustavu doslovno je napisano da je suverenitet cjelovit, ne djeljiv i ne prenosiv. Dakle, potpisivanjem sporazuma o ulasku u Europsku uniju i prihvaćanjem mnogih zakona i odredbi kojima se prenosi suverenitet na tijela europske unije bitno se krši hrvatski Ustav.
Tako da se može reći da Hrvatska prestaje biti suverena država. Zbog svega toga nedopustivo je da se tako važna odluka donese bez većinske volje većine državljana Hrvatske odnosno bez istinitog informiranja o tome što ta odluka znači za samostalnost i suverenost Hrvatske i za budućnost hrvatskog naroda.
Legalno, ne i legitimno
Doduše treba reći da je ovaj referendum omogućio svima da izađu na izbore i glasuju. Dakle, svim državljanima Hrvatske pružena je šansa da izađu na izbore i demokratski odluče jesu li za ili protiv Europske unije. Međutim, s obzirom da državljani Hrvatske u većini nisu izašli na izbore, odluka donesena manjinskom voljom je legalna ali nije legitimna i u budućnosti može izazvati brojne političke i druge probleme.
Želim ukazati na još jedan problem zbog kojeg po mom mišljenu mnogi građani Hrvatske nisu izašli na referendum, odnosno nisu glasali na Europsku uniju zbog načina na koji ulazi Hrvatska u Europsku uniju. Na pregovaračkom putu Hrvatske u Europsku uniju Hrvatska je ucjenjivana i morala je provoditi niz ultimatuma kojima je hrvatski narod ponižavan i kojima su bitno ugroženi hrvatski nacionalni interesi. Najteža poniženja i ultimatume Hrvatska je morala prihvatiti vezano za Haaški sud. Haaški sud cijelo vrijeme je bio Damoklov mač koji je visio nad glavom hrvatskog naroda, tražila se bezuvjetna pokornost. Tražilo se da Hrvatska prihvati krivotvorene optužnice i presude, da prihvati da je Hrvatska nastala na temelju navodnog udruženog zločinačkog pothvata. Političke elite prihvatile su da se Domovinski rat od velikosrpske agresije pretvori u sukob s podijeljenom krivnjom. Prihvatile su da se sudi prvom hrvatskom predsjedniku posmrtno, da se sudi hrvatskim generalima na čelu s Gotovinom koji je uz Tuđmana ključna osoba koja je omogućila samostalnost hrvatske države. Gotovina je bio i ključni vojnik koji je spasio Bihać i pridonio zaustavljanju velikosrpske agresije u Bosni i Hercegovini. Sve to lomilo je ponos i dostojanstvo hrvatskog naroda.
Presude, prije svega Gotovini od 24. godine, mnoge je domoljube dovelo do stanja očaja i do odluke da neće glasovati za Europsku uniju iz moralnih razloga jer kažu: “Kako možemo ići u društvo koje godinama naše svetinje i naše junake kriminalizira i pretvara u ratne zločince i još traži da im zbog toga aplaudiramo.”
Referendum, Domovinski rat i general Gotovina
Mnogi su zbog toga zahtijevali da se odgodi referendum dok se ne donese konačna presuda u procesu Gotovini i ostalima odnosno dok se ne oslobode. Ogromna većina državljana Hrvatske je uvjerena da je Gotovina nevin i da je uz Tuđmana najzaslužniji za suverenu i samostalnu državu. Mnogi su zbog toga govorili kako načelno jesu za Europsku uniju da neće izaći na izbore ili ako izađu da će glasati protiv jer iz moralnih razloga ne mogu glasati za takav ulazak u Europsku uniju kojom se žrtvuju nevini ljudi koji su najzaslužniji za hrvatsku državu. I tada dan prije izbora upravo oni koji su se zalagali da se bez prethodne slobode hrvatskih generala ne smije ući u Europsku uniju su šok jer je s velikom pompom objavljena izjava Ante Gotovine da poziva na izbore, na referendum, i da ljudi glasuju po svojoj savjesti a da će on glasati za Europsku uniju jer tamo po svemu hrvatski narod pripada. Mnogi ljudi su me zvali i pitali što da rade jer sam bio jedan od više od tisuću ljudi koji je uputio apel uoči referenduma u kojem između ostalog stoji:
“Pozivamo sve hrvatske građane kojima je stalo do istine, ponosa i dostojanstva hrvatskog naroda, do istine o Domovinskom ratu, do slobode zaslužnih i nevinih generala da glasuju protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju ne samo na ovom referendumu nego eventualno i na ponovljenom sve dok se ne donesu pravedne presude hrvatskim generalima a to je sloboda. ” Mnogi su mi govorili da se slažu s Gotovinovom izjavom ako će mu ona pomoći da dođe do pravedne presude a to je sloboda, ali su također rekli da nakon njegove izjave neće ići na izbore jer teško je biti zbog nepravde prema Gotovini protiv Europske unije ako je on sam za Europsku uniju.
Dakle, Gotovina je kao žrtva nemoralne politike i Europske unije koja je podržavala optužnice i presude i koja je tražila da žrtvujemo istinu o Domovinskom ratu svojom podrškom i najavom glasovanja za Europsku uniju ustvari poručio: Nemojte zbog mene i nepravde propustiti povijesnu šansu da Hrvatska uđe u Europsku uniju bez obzira na sve probleme. Mislim da je to odlučilo u znatnoj mjeri i izlazak na izbore i rezultat glasovanja. zato mi je bilo teško gledati i slušati slavodobitno ponašanje nove hrvatske elite koja uglavnom nije sudjelovala u Domovinskom ratu i stvaranju i obrani hrvatske države kako si svojata velike zasluge odnosno kako nitko nije ni spomenuo generala Gotovinu ni sve druge branitelje koji su stvorili suverenu i samostalnu hrvatsku državu.
Međutim, povratka nema. Hrvatska ide u Europsku uniju a u Europsku uniju ne ide samo 29% koji su donijeli odluku nego i 14% koji su glasali protiv i 57% koji nisu glasali uopće.

Prof. dr. sci. Zdravko Tomac

Oglas