Dok je srpski i hrvatski REKOM govorio o zločinima koje su počinile vojske tih država, BH REKOM je bio selektivan. Sjedište je imao u Sarajevu i bavio se isključivo zločinima HVO-a i Vojske RS-a. Zločnije ABIH nije istraživao… “Regionalna komisija za utvrđivanje istine o ratnim zločinima (REKOM) uspjela je prikupiti samo polovicu od potrebnih milion potpisa u državama bivše Jugoslavije, u za to predviđenom roku”, javljaju sarajevski mediji.

Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo Srbije i jedan od pokretača ideje za osnivanje REKOM-a, podnijela je ostavku na članstvo u Koordinacijskom vijeću tog tijela iz, kako je kazala, “ličnih” razloga.

Sarajevska Federalna televizija navodi kako je i u Sarajevu propao projekt REKOM, čiji trogodišnji proračun iznosi 3,5 miliona eura.

Koalicija za REKOM zalagala se da “vlade (ili države) nastale raspadom Jugoslavije utemelje REKOM – nezavisnu, međudržavnu Regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava počinjenih na teritoriji bivše SFRJ u razdoblju od 1991.-2001.”, odnosno da države prepuste toj udruzi nadzorne ovlasti nad istragama i sudskim procesima, nakon prestanka rada Haškog suda.

Ovaj projekat podržan je od strane predsjednika Srbije i Hrvatske Borisa Tadića i Ive Josipovića, kao i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, te Stjepana Mesića.

Međutim unatoč potpori dijela političkih elita i snažnoj medijskoj kampanji i utrošenim novcima javnost očito nije željela poduprijeti projekt koji bi jednu neformalnu skupinu projugoslavenski orijentiranih pojedinaca stavio iznad zakona i države, naglašavaju analitičari govoreći o razlozima propasti Kandić-Teršelićkinog REKOM-a.

Povezano: REKOM – Još jedna britansko-srpska špijunska podvala