Iz Rastoke smo unatrag 10-ak dana dobili pomalo uznemiravajuće vijesti. Vezane su uz zgradu stare osnovne škole u kojoj dulje od 20 godina ne odjekuju glasovi djece. Iako je nadomak Gospića, Rastoka se po pitanju depopulacije može u tom smislu istaknuti kao egzemplar.

Udruga „Rastoka“ postoji tek pet mjeseci i s puno ljubavi želi u ovo selo povratiti život. Kako vole reći „svi su pomalo senzibilni prema staroj školi koju bi voljeli opet staviti u funkciju“. Udruga je za svoj rad i ciljeve nailazila na podršku šire društvene zajednice. Kako doznajemo Rastočani su od prije nekoliko dana zatečeni postupkom jednog čovjeka koji je porijeklom po ocu iz Rastoke, a rođen je i živi u Zagrebu. Uzrok nesporazuma i svojatanja „tko je u pravu, a tko nije“ leži u činjenici da je Dubravko Rupčić iz Zagreba preko odvjetnika pokrenuo postupak za legalizaciju zemljišne čestice na kojoj se nalazi i školska zgrada. U telefonskom razgovoru Rupčić je naglasio kako u svemu ovome nema ničega spornog jer je u pitanju članak 20. Zakona o privatnom vlasništvu, a on je zakoniti nasljednik te čestice.

Rastočani su „pravicu“ potražili na višim instancama. Kako ističu najviše ih je uzrujala činjenica što je Dubravko Rupčić prije nekoliko dana navodno samoinicijativno pozvao djelatnike Komunalca od kojih je zatražio rušenje stabala u dvorištu škole. Djelatnici Komunalca su nadalje, pozvali djelatnike HEP-a da isključe struju u školi radi njihove sigurnosti, što su ovi i učinili. Međutim, djelatnici HEP-a su u nekoliko navrata pokušali objektu vratiti struju, u čemu ih Rupčić onemogućava.

Istovremeno nitko od mještana niti ne osporava da je davne 1940. godine tadašnja stara Jugoslavija školu sagradila na čestici koju je nasljedstvom dobio Dubravko Rupčić. Također tvrde kako je istina da je isplaćen dio novca djedu Dubravka Rupčića, koji je za života u toj školi zauzvrat bio zaposlen kao domar. Ovo su spremni izjaviti i na sudu i svoje izjave ovjeriti kod javnog bilježnika. Mnogi vinovnici nekih davnih događaja danas nisu među živima pa je teško za očekivati da se „Rastočki čvor“ tako brzo razmrsi.

Ne želeći držati bilo čiju stranu, očito je da imovinsko pravni odnosi od 1940. godine na ovamo po pitanju parcele na kojoj je sagrađena škola nisu nikada u potpunosti bili riješeni. Žitelji Rastoke pokrenuli su postupak pred nadležnim institucijama. Pomoć su zatražili i od Grada Gospića, a za kompromisno rješenje spora zalaže se i OŠ dr. Jure Turić koja je u spornoj zgradi u Rastoci svojedobno imala svoju Područnu školu.

Mještani Rastoke izražavaju svoje veliko zadovoljstvo mlađim ljudima koji su osnovali Udrugu „Rastoka“, jer su, po njihovom mišljenju, nedovoljno angažirani oko ovoga spora. Treba vjerovati da će se, osim zakonske regulative, u cijeloj ovoj priči pronaći kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane ovoga slučaja.

M. S.