Foto: Nino Salkić

Ris je najveća europska mačka, no opstanak ove vrste u dinarskim planinama je ugrožen zbog parenja u srodstvu. Nakon izumiranja početkom 20. stoljeća, dinarska populacija risa ponovno je uspostavljena 1973. godine naseljavanjem šest životinja iz slovačkih Karpata u Sloveniju. Svi risovi koji su danas prisutni u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini potomci su tih šest risova.  Gotovo 50 godina razmnožavanja bliskih srodnika bez kontakta s risovima iz drugih populacija, rezultiralo je genetskim poremećajima te je jedino rješenje za opstanak bio ponovni uvoz risova iz Karpata.

Upravo to provodi međunarodni tim stručnjaka okupljen u projekt LIFE Lynx, pod sufinanciranjem Europske komisije. U posljednje tri godine u Sloveniju i Hrvatsku je naseljeno ukupno 13 risova iz Slovačke i Rumunjske, a već su zabilježeni i prvi potomci naseljenih mužjaka i lokalnih ženki čime se zaustavlja parenje u srodstvu. 

 “Emil je treći ris kojeg ispuštamo na području Velebita. Prošle godine smo u Nacionalnom parku Paklenica ispustili Alojzija, koji je uspostavio teren na području općine Sveti Rok, te risa Pina, čija sudbina nam nažalost nije poznata. Na temelju podataka s fotozamki procjenjujemo da na Velebitu ima oko 40 odraslih risova, pa se nadamo da Emil neće imati problema s pronalaskom partnerice.” – izjavila je ravnateljica Parka prirode Velebit Ana Brkljačić.

Odrasli mužjak risa, nazvan Emil, uhvaćen je u slovačkim Karpatima te je proveo dva mjeseca u karanteni kako bi bili sigurni da u Hrvatsku stiže zdrav i s potrebnim protutijelima na virus bjesnoće. Iz transportne kutije je pušten na Apatišanu, u blizini mjesta Krasno. U skladu s epidemiološkim mjerama ispratio ga je mali broj gledatelja, među kojima su posebno mjesto zauzeli učenici iz Osnovne škole Krasno.

Docentica Magda Sindičić, koordinatorica hrvatskog djela LIFE Lynx projekta s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je “Osim risa Emila kojeg smo upravo ispratili u prostranstva Velebita, ove godine smo ispustili i pet risova u slovenske Alpe. Risovi u Alpama nisu zabilježeni od početka 20. stoljeća, te naseljavanjem tog područja nastojimo povezati našu populaciju s onima u zapadnim Alpama kako bi prekinuli izolacije tih populacija, te osigurali svjetlu budućnost risa u ovom dijelu Europe.”

L.O.