GOSPIĆ- Zarasle šumske ceste u minsko-sumnjivim područjima, parcele s mnoštvom vlasnika koji žive izvan Like, a često i izvan Hrvatske-sve se ovo zadnjih godina pokazalo kao dobitna kombinacija kada je u pitanju krađa šume. Dodamo li ovom neovlaštenu sječu državnih šuma, dobili smo pojašnjenje zbog čega su policijska izvješća lani bila doslovno pretrpana informacijama o krađama šumskog bogatstva. Od ove pošasti nije ostala imuna niti jedna šumarija Uprave šuma Gospić. Upravitelj Šumarije Gospić dipl. ing. Mario Stilinović ističe odličnu organizaciju nadzora šuma, ali unatoč tome krađa ima.
-Mi na terenu stalno imamo 5 ovlaštenih i osposobljenih čuvara šuma. Kada zateknu osobu u sumnjivoj sječi čuvari su se dužni predstaviti, pokazati iskaznicu i značku. Unatoč toj dobroj organizaciji Šumarija Gospić ima najveći problem u velikoj šumskoj površini koju nadzire, a riječ je o 41 000 hektara. Sve je puno šumskih cesta i prilaza, pa je to idealna prilika za ljude sklone krađi šume. Pojedinačne dnevne štete su uglavnom do 5 kubika drveta, ali ako se to čini stalno onda dolazimo do zabrinjavajućih brojki. Lani smo imali 18 evidentiranih šumskih šteta, od čega 11 po nepoznatom počinitelju koji krađe čine uglavnom po noći. U 7 slučajeva smo utvrdili tko je štetu počinio i predmet je predan Policiji. Ovdje dodatni problem čini kako dokazati da je uhvaćena osoba počinila svu tu štetu na nekom području, jer se takvi uvijek pravdaju činjenicom kako im je ovo prvi puta da kradu šumu, a ranije počinjene štete „načinio je neko drugi“. Na sudu se najčešće događa da se počinitelj kazni samo za štetu u kojoj je zatečen. U zaštiti šuma dodatni nam problem predstavljaju krađe na privatnim posjedima. Nad njima nemamo ingerenciju i one nisu predmet čuvanja naših čuvara. O tome brigu moraju voditi vlasnici. Tu nastaje problem jer mnogi vlasnici ne žive na ovim prostorima, a za mnoge šume se niti ne zna tko su vlasnici. Ljudi koji kradu šumu to znaju i onda nesmetano vrše sječu. Iako nismo zaduženi za čuvanje tuđih šuma, mi to ipak odrađujemo s policijom. Znamo da na nekoj parceli određena osoba nije ponosila nikakve dokumente za sječu koju vrši, pa je lako ustanoviti da je riječ o krađi, kaže upravitelj Stilinović. Policija takve nedopuštene radnje sankcionira „dočekom“ na cestama. Među uhvaćenima u krađi nalaze se umirovljenici, zaposleni, pa čak i „stupovi društva“ koji vole mahati iskaznicama političke stranke i pozivati se „tog i tog“. A kada nemaju kud, onda se prekapa po papirima prijatelja čija se šuma nalazi u blizini. Da bi se pravdali zabunom i sječom po principu „a ja mislio da je ono tvoja šuma“. Sve im je uzalud.
Minsko-sumnjive površine u okolici Gospića dodatni su problem. Službene osobe Hrvatskih šuma i Policije su upućene da ne zalaze u ta područja. Lopovi ne robuju niti jednoj vrsti pravila, pa ako su u nekom predjelu sjekli šumu, činit će to i dalje. Posljedice takvih riskantnih radnji mogu biti pogibeljne, ali je novac prevelik motiv da bi se „stalo na loptu“. Bolje je sve, nego li stati na minu i stradati zbog nekoliko kubika ogrjeva.
M. S.
