Sve manje domaćih pčelara, sve više lošeg uvoznog meda!

0

OPG Milković iz Gospića se do prije nekoliko godina zvao OPG „Zlatni bumbar“. Vlasnik i poznati pčelar Mirko Milković (60) je tada vrlo uspješno uzgajao bumbare. Ovaj kukac koristi se pri oprašivanju cvjetova u plastenicima. Osnovna razlika između bumbara i svih ostalih srodnika krije se u njegovoj „memorijskoj kartici“! Kada se bumbari puste unutar plastenika oni ga najprije oblete nekoliko puta i zacrtaju gabarite novoga prostora. Tada se otvori na plastenicima mogu i ukloniti, ali će bubmari ostati letjeti u okvirima koje su zapamtili i neće pobjeći.

Mirko je nakon osam godina prestao uzgajati bumbare. U svijetu se tim poslom, ali pod različitim tvrtkama, bavi svega jedna velika izraelska firma. Mirko je  tržištu mogao ponuditi jedino bumbare, kao i brojni drugi uzgajivači, ali ta tvrtka nudi bumbare, posebnu hranu, zaštitu… Na taj način se ostalima uzgoj bumbara više nije isplatio.

Oglas

Pčele-ljubav  i obveza

Smiljanske prostrane livade na potezu od brda Krčmar i Bogdanić  potpuno su lišene pesticida i štetnih sastojaka, ekološki su raj u kojem uživaju ljudi i životinje. Na tome se potezu nalazi OPG Milković. Nakon razvojačenja Mirko nije stekao prava na mirovinu pa su mu pčele postale profesija. Njegovu oazu smo malo teže pronašli jer se Grad Gospić potrudio oznakama locirati sve OPG-e na svojem području, osim za pčelare. Mirko i njegovih 120 košnica ljubav su i velika obveza.

-Zadnje dva proljeća bila su za  pčelare vrlo teška. Duge i hladne zime skratile su ispašu pčela i s time količine meda. Zato se unatrag zadnje dvije godine u Hrvatskoj broj pčelara sa 12 tisuća smanjio na 7,5 tisuća, odnosno za oko 200 tisuća košnica. Gotovo za 1/3. Osim slabe ispaše pčela razlog je i uvoz jeftinog kineskog meda. Zato dobar dio domaćeg, kvalitetnog meda pčelari nemaju kome prodati. Otkupna cijena našeg vrhunskog  meda na veliko je smiješna, ispod 20 kuna za kilogram. Unatrag 5-6 godina bio je hit pokretanje pčelinjaka. Ljudi su ulagali veliki trud, kupovali pčele, košnice i sve ostalo. Kada su ti novi pčelari  počeli s radom nastupilo je totalno razočarenje. Ukratko: dođeš do meda, ali ga nemaš kome prodati, govori nam Mirko koji ipak uspjeva prodati većinu svojih proizvoda. Apsurdno je što su mu najbolji kupci stanovnici iz drugih sredina poput Rijeke, Zagreba, Zadra…

-Drago mi je da mnogi ljudi prepoznaju kvalitetu, znaju da je lički med potpuno čist i vrhunske je kvalitete. Med kod mene kupuju mnogi Ličani koji žive u većim gradovima. Manje količine prodam na gospićkoj placi. Prodaja mi je tamo bila bolja dok je bila stara placa jer je bilo više parkirališnih mjesta i parking je bio slobodan. Sada je obrnuto. Nova placa ima manje parkirališta i naplaćuje se. Gledamo li gospićku gradsku tržnicu kao jedan trgovački centar, što ona u suštini i jest, onda komparirajte s ostalim prodajnim centrima gdje je parking posvuda besplatan. 

Pitate me može li se živjeti od 120 košnica? Pomaže mi to što svake godine prodam od 50 do 100 pčelinjih društava, za pčelare koji se tek počinju baviti s pčelama. Stanje u pčelarstvu ocrtava činjenica da od mnogih pčelinjih društava koje sam prodao, nije ostala niti petina. Zbog svih ovih nedaća, većina mladih pčelara odustaju za 4-5 godina. U medu i pčelarstvu nema brze i lake zarade, kaže Mirko Mirko.

Kilogram meda u maloprodaji stoji oko 50 kuna. Osim meda Mirko prodaje propolis i nešto meda u saću. Izmjenama zakona o pčelarstvu istisnuta je kategorija meda „Lička livada“ pa se sada takav med zove „Cvjetni med.“

M.S.