Svjetski dan divljih vrsta ove se godine obilježava s temom “Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava” te je posvećen upravo obnovi bioraznolikosti i ekosustava kao temelja kvalitete naših života i samog opstanka. Gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji. Ljudi se posvuda oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pružaju. Te usluge omogućavaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života kao i ekonomske mogućnosti.
Ove godine Svjetski dan divljih vrsta nosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava i poziva da se preokrene sudbina najugroženijih vrsta, podrži obnova njihovih staništa i cijelih ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje od strane čovječanstva. Podsjetimo se da je i EU kroz Strategiju za bioraznolikost do 2030. godine pripremila ambiciozni i dugoročni plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije ekosustava, pa tako i onih slatkovodnih i morskih. Cilj je do 2030. godine uklanjanjem, prije svega, suvišnih prepreka te obnovom poplavnih područja i močvara, ponovno pretvoriti najmanje 25 000 km rijeka u rijeke slobodnog toka. Ponovna uspostava dobrog stanja morskih ekosustava nešto je kompleksnija te zahtijeva uspostavu održivog korištenja morskih resursa i strogo zaštićenih područja, obnovu ekosustava bogatih ugljikom te važnih mrjestilišta i rastilišta, provedbu mjera za ograničavanje upotrebe ribolovnog alata koji najviše šteti bioraznolikosti te smanjivanje ili izbjegavanje usputnog ulova vrsta kojima prijeti izumiranje.
Javna ustanova za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije povodom Svjetskog dana divljih vrsta skreće pažnju na potrebu zaštite i očuvanja staništa potočnog raka (Austropotamobius torrentium). Potočni rak ili rak kamenjar je najmanja autohtona europska vrsta koja nastanjuje izvorišne i gornje dijelovi potoka s kamenim dnom na višim nadmorskim visinama. Skloništa traže pod kamenjem i u obalama vodotoka gdje je razvijena vodena vegetacija. Ugrožava ga ponajprije antropogeni utjecaj na njegovo stanište (regulacija vodenog toka, utvrđivanje obala, kanaliziranje), te klimatske promjene kao što su ekstremne suše. Ipak, najveću prijetnju autohtonim slatkovodnim rakovima predstavljaju invazivne strane vrste rakova koje istiskuju autohtone vrste iz prirodnih staništa. Također, prijenosnici su i račje kuge na koju su sami otporni, a koja ima veliki utjecaj na autohtone vrste. Značajno stanište potočnog raka u Ličko-senjskoj županiji je potok Krasulja u dijelu ekološke mreže KRBAVICA.
L.O.
