Pandemija virusa Covid-19 i mjere sprječavanja širenja koje su propisane i poduzete od nadležnih institucija pogodile su sve sfere života ljudi i znatno utjecale na promjene navika života kojim su ljudi živjeli ranije. Osim gospodarstva pogođene su i kultura i umjetnost, obrazovanje i sport. Sportske aktivnosti su prekinute, nema više natjecanja niti u jednom sportu. Osim profesionalnog sporta pogođen je i rekreativni sektor jer su fitness centri, teretane, radni studiji za tjelovježbu odlukom Nacionalnog stožera zatvoreni do daljnjega.

Rijetki su sportaši koji su mogli nastaviti svoje treninge i pripreme za neka bolja vremena kada će natjecanja biti omogućena. Jedan od tih sretnika je i Marijo Rukavina, vrhunski sportaš iz Gospića, najbolji sportaš u bench pressu u Hrvatskoj, višestruki hrvatski i balkanski rekorder. Marijo je poznato lice u svijetu powerliftinga, natjecatelj u bench pressu, organizator natjecanja i sportski djelatnik čiji je rad prepoznat i izvan granica Hrvatske. Upitali smo Ruxa kako se snalazi ovih dana:

-Jedan sam od rijetkih koji ima vlastitu opremu za trening i mogu nastaviti pripreme u vlastitom prostoru. Nastavljam pripreme po planu, u cilju je rezultat od 250kg na benchu, no vidjet ću hoće li uopće biti prilike pokazati što mogu, jer sva natjecanja su otkazana. A i da dozvole održavanje natjecanja nemaju svi mogućnost treniranja i priprema tako da bi se sve trebalo planirati više mjeseci unaprijed. Šteta je što teretane ne rade, svaki sport, svaka aktivnost pomaže jačanju imuniteta organizma i borbi protiv bolesti, dakle prevenciji. Eto, ja imam tu mogućnost, ali apeliram da se omogući rad teretana čim je prije to moguće, rekao nam je Rux.

Tako razmišlja Marijo Rukavina i sasvim je u pravu. Teretane i fitness centri ne služe samo powerlifterima i bilderima, nego su centri za rekreaciju i tjelesnu pripremu svih sportaša, bilo rekreativaca, bilo profesionalnih aktivnih sportaša. Rad s utezima spada u bazične pripreme sportaša i ne kaže se bez razloga ‘bazične’. Svaka tjelovježba, a naročito trening s težinskim opterećenjem, podiže imunitet organizma. Tako je veliki broj građana pogođen ovom mjerom zabrane rada teretana.

Budući da je kućni red u teretanama manje poznat osobama koje ne treniraju takvi ih zamišljaju kao potencijalni izvor zaraze gdje se hrpa ljudi znoji u nehigijenskim uvjetima. Valja naglasiti i da su sve teretane koje drže do sebe i prije ove pandemije imale propisane higijenske uvjete za svoje članove. Te mjere su uključivale obavezno presvlačenje u sportsku odjeću, korištenje ručnika, dezinfekciju sprava nakon treninga. Uz to na pojedinoj spravi može biti isključivo po jedan vježbač, a sprave su iz tehničkih razloga udaljene jedna od drugih tako da se i time zadovoljava socijalna distanca.

Osim što donose velike benefite zdravlju vježbača kroz podizanje imuniteta teretane su i gospodarska djelatnost. Vlasnici teretana uložili su sredstva u opremanje svojih centara a jedini izvor prihoda su im članarine. Ograničenim radom takvih sportskih centara direktno se utječe na slobodu poduzetništva budući da se teretane stavljaju u diskriminatorski položaj u odnosu na neke druge djelatnosti gdje je socijalna interakcija i mogućnost prenošenja virusa daleko veća, npr. trgovačka, uslužna i ugostiteljska djelatnost se postepeno omogućuju. Razlog tome je vjerojatno veći doprinos državnog budžetu. No, sloboda zajamčena Ustavom nije mjerena visinom prihoda nego je temeljena na općoj jednakosti svih ljudi a sloboda poduzetništva je svima zajamčena. 

Sportaši i vlasnici sportskih centara ne traže ništa više nego da budu jednaki, uostalom kako je i propisano zakonom.

L. O. /RUX