O izazovima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, Jutarnji list je razgovarao s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede.
1. Hrvatska je preuzela predsjedanje Vijećem EU, a mnogi građani ne znaju što to zapravo znači. Kako ste se vi kao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede pripremali za ovo predsjedanje?
– Od našeg screeninga 2005. godine sam u radnoj komunikaciji s administracijom EU. Kao glasnogovornik našeg ministarstva nastupao sam na sastancima Posebnog odbora za poljoprivredu. Sudjelovao na sastancima Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH) iznoseći hrvatska stajališta. Na razini Ministarstva poljoprivrede 4 godine vodim kolegij EU u okviru kojeg se odobravaju naša stajališta za radne skupine i odbore Komisije i Vijeća. U 2019. godini vodio sam brojne bilateralne sastanke te sudjelovao na stručnim skupovima.
– Nastavak pregovora i dogovor oko prijedloga Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), ovisno hoće li biti postignut dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru, kao i prijelazna uredba kako bi se ostvario kontinuitet u provedbi i plaćanjima potpora poljoprivrednicima u slučaju kašnjenja u usvajanju paketa ZPP-a. OPG-ovi, mladi poljoprivrednici i demografija, inovacije u poljoprivredi, razvoj biogospodarstva te rasprava o okviru za provedbu Zelenog sporazuma (“Green deal”) nezaobilazne su teme našeg predsjedanja.
3. Premijer Andrej Plenković primio je Janusza Wojciechowskog, povjerenika EK za poljoprivredu, a obojica su istaknuli važnost OPG-ova. Što to znači?
– Negativan trend gašenja poljoprivrednih gospodarstava, a prije svega OPG-ova, na razini EU i RH nameće potrebu posebne pozornosti prema ovom organizacijskom obliku. Novi ZPP omogućuje zemljama članicama pa tako i Hrvatskoj da u budućem Strateškom planu definiraju kvalitetne kriterije kako bi OPG-ovi dobili šansu bržeg razvoja, kroz povećanje njihove konkurentnosti i produktivnosti.
4. Hoće li Hrvatska za novu sedmoljetku EU u ZPP-u dobiti više novca za projekte kojima ćemo biti konkurentniji zemljama koje to koriste desetljeće više od nas?
– Pred nama je izazov definiranja onih intervencija, prije svega u strateškim sektorima, koji će generirati rast i razvoj te neophodna radna mjesta vezana prije svega za proizvodnju. S pristupom da kroz Strateški plan posebno ciljamo na ulaganja i sredstva namijenjena za modernizaciju i razvoj poljoprivrede u odnosu na pojedine mjere koje smo do sada provodili, poput onih u području lokalne infrastrukture, vjerujem kako možemo u konačnici ostvariti više sredstava za poljoprivredne projekte nego do sada, moramo dakle pametnije programirati.
5. Što vam je o tome rekao europski povjerenik?
– Povjerenik Wojciechowski je posebno naglasio kako će se založiti da Kohezijski fond preuzme ulogu financiranja infrastrukturnih projekata u ruralnom području u većoj mjeri nego do sada, dakle povjerenik ne podržava financiranje EU sredstvima onih projekata koji predstavljaju ‘likvidaciju’ poljoprivredne proizvodnje.
6. U koje projekte i mjere poticaja bismo trebali više ulagati, a u prošlom programu nismo?
– Mladi poljoprivrednici bili su prilično uspješni u svojim projektima, te njima planiramo dati prostor i ubuduće, a predložit ćemo i neke bolje kriterije za njih. Hrvatska želi napraviti iskorak u budućoj provedbi eko-shema, uz nužan naglasak na ekološki proizvod kao rezultat proizvodnje. Novi povjerenik podržava naše opredjeljenje. Infrastrukturne projekte u poljoprivrednoj proizvodnji planiramo vezati uz održive modele poslovnog udruživanja poljoprivrednika u proizvođačke organizacije, a svakako treba nastaviti s projektima navodnjavanja.
7. Gdje je naša prilika u novim “zelenim ambicijama” koje forsira ZPP, a mnogi se protiv toga bune?
– Na prvi pogled Zeleni sporazum kod mnogih izaziva asocijacije na povećane zahtjeve u poljoprivrednoj proizvodnji, ali smatram da on pruža veliku mogućnost za razvoj manjih ekonomija, prije svega kroz buduće investicije u ovom području. Moguće je generirati snažniji inovativni zamah i pojačani dohodak u poljoprivredi, kompenzaciju prihoda, poglavito u stočarskoj proizvodnji, gdje je potrebno osmisliti dodatne intervencije.
8. U izradi je nova strategija razvoja agrara. Hoćemo li konačno doznati što, koliko i gdje trebamo proizvoditi kako bismo smanjili uvoz hrane?
– Strategija će pružiti okvir za povećanje konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednika i produktivnosti njihove proizvodnje uz povećanje obujma primarne poljoprivredne proizvodnje, a time i rast i razvoj prerađivačke industrije. Strategija daje i odgovor na koji način isplativije plasirati hrvatske poljoprivredne proizvode na tržište. Cilj je svakako i povećanje izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
9. Kako ćete riješiti probleme s novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu na koji se žale i veliki i mali?
– Zakon je trenutno u provedbi, a u pripremi su određene izmjene kako bi provedba bila uspješnija na terenu. Ciljevi će i dalje biti usmjereni prema razvoju stočarske proizvodnje, mladim i domicilnim OPG-ovima, dosadašnjim posjednicima koji uspješno ostvaruju gospodarski program, te očuvanju plodnosti i okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta.
10. Bili ste predsjednik Svjetske oračke organizacije (WPO) od 2012. do 2015. godine. Što je za vas oranje, kakvi su Hrvati orači u svjetskoj konkurenciji?
– Za agronoma je poljoprivreda poziv, a meni oranje predstavlja i izazov kako prikazom znanja i vještina poljoprivrednika poboljšati produktivnost proizvodnje te uredno obraditi polja. Hrvatski orači nalaze se u ‘zlatnoj sredini’ najboljih svjetskih orača, što treba pohvaliti.
Zlatko Šimić/Jutarnji list
