Protiv njega je bila provođena istraga da je počinio ratni zločin na karlovačkom području u poraću 2. svjetskog rata, a za sada nema službenih informacija za što je točno sumnjičen.
Županijska državna odvjetnica Gordana Križanić nedavno je potvrdila da su provedene ekshumacije u šumi Kozjača u Karlovcu vezane za likvidaciju zarobljenika logora Dubovac u Karlovcu. Prema informacijama iz predistražnog postupka, kao i iz javnih istupa Josipa Boljkovca, on se sumnjiči u vezi s tim likvidacijama.
Bivši šef karlovačke Ozne Josip Boljkovac (89) bio je partizanski sudionik Drugog svjetskog rata i bivši šef karlovačke Ozne, a nakon osamostaljenja Hrvatske bio je prvi ministar unutarnjih poslova.
Vijest o uhićenju Josipa Boljkovca, komentirala je predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja kaže da niti jedan ratni zločin ne može zastarjeti. Svi se zločini moraju istražiti i procesuirati, rekla je Kosor.
Bivšeg predsjednika Stjepana Mesića vijest o Boljkovčevu uhićenju nije pretjerano iznenadila. Uhićenje Boljkovca, hrvatskog domoljuba, dokazanog antifašista i prvog ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije me pretjerano iznenadilo. Aktualni ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko u više je navrata davao izjave koje nisu ostavljale prostora sumnji u kojem će se smjeru kretati njegove aktivnosti, rekao je Mesić dodavši da ga je, s druge strane, ta informacija ipak u neku ruku šokirala. Ovo uhićenje pokazuje do koje su mjere spremne ići snage koje nameću obračun s antifašistima pod krinkom razjašnjavanja onoga što zovu komunističkim zločinima, rekao je Mesić.
U priopćenju, međutim, dodaje kako ne zna s kojim i kakvim podacima raspolaže policija, pa o tome, kako kaže, ne može ni suditi.
No, teško se oteti dojmu o u najmanju ruku dvojbenoj objektivnosti njezinoga prvoga čovjeka u svjetlu njegove poznate izjave da ga vrijeđa ako mu se kaže da je antifašist i manje poznate činjenice da je u njegovo vrijeme u zgradi Ministarstva uklonjena ploča s imenima poginulih u borbama s tzv. križarima ustaškim terorističkim skupinama nakon Drugog svjetskog rata, navodi Mesić.
Za predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Ivana Zvonimira Čička veoma je važna činjenica da se radi o ratnom zločinu poslje Drugog svjetskog rata jer je prvi put službena institucija – DORH kao instrument hrvatske vlasti kvalificirala ono što se je događalo onda, dakle likvidacije kao ratni zločin. Time sve teorijske rasprave dali je to bio zločin ili ne prestaju, kaže Čičak.
Prema njegovim riječima se ne radi o spektakularanom uhićenju– sa specijalcima jer za takva kaznena dijela naprosto prilikom uhićenja po pravilniku MUP-a je predviđen i takav način uhićenja. Treće pitanje koje se provlači je tajming – zašto baš sada? Zato što su DORH i policija saslušali 160 svjedoka i završena je DNA analiza, koju su radili patolozi sa klinike na Šalati iz koje se vidi da su to baš ti ljudi. Tako je Državno odvjetništvo prikupilo dovoljno čvrstih dokaza da ga uhapse, poručio je Čičak.
Lika Online/Hina/HTV
