Ovih dana sve bruji od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Pratim vijesti i kao da se drugo ništa ne događa. Čovjek dobije dojam da je 21.lipnja zapravo kraj svijeta ili ulazak Hrvatske u Kraljevstvo Božje, a ne završetak pristupnih pregovora.
Kraljevstvo Božje ili kraljevstvo nebesko jedna je od središnjih tema Isusova propovijedanja. Kršćani pod tim pojmom podrazumijevaju novi Božji svijet, pravi odnos između Boga i ljudi i ljudi međusobno, gdje je ljubav temeljni zakon uz ostale istinske vrijednosti poput mira, istine i pobjede nad zlom i grijehom.
Kraljevstvo Božje, spominje se više od 100 puta u Novom zavjetu. Isus je o njemu govorio mnogo puta u svojim propovijedima. Spominje ga već u svojoj prvoj propovijedi: “Ispunilo se vrijeme! Približilo se Kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte Evanđelju!” (Mk 1,15). U molitvi Oče naš spominje se u riječima: “Dođi Kraljevstvo tvoje!”. Kraljevstvo Božje nije politički sustav ili geografski prostor pod vlašću kralja, već odnos između Boga i ljudi i ljudi međusobno. Prema Isusu, kraljevstvo nebesko je u nama (ili među nama) , dostiže se putem razumijevanja, postajanjem nalik djetetu i vršenjem Božje volje.
Dvije su faze ostvarenja Kraljevstva Božjeg. Prva je već sada u zauzimanju za prave životne vrijednosti, a druga je dolaskom Isusa Krista ponovno na Zemlju, kada će se uspostaviti pravo Božje Kraljevstvo.
Tko će ući u kraljevstvo Božje?
Ulazak u kraljevstvo Božje moguć je samo vjerom i poslušnošću jedinom živom Bogu – Isusu Kristu. Bez obzira na naše „ispovijedanje vjere“, odlazak u crkvu ili naše intelektualno znanje o Bogu – ulazak će biti omogućen jedino onima koji su poslušni te izvršavaju njegovu Riječ i volju.
Kršćani sve više s podsmjehivanjem gledaju na svetost i standarde kraljevstva. Svetost i pravednost mnogi danas zamjenjuju umjerenošću i tolerancijom. Božja istina postaje relativna i zamijenjena je s „prihvaćanjem različitosti“!

Prosječan Hrvat u akutnom je strahu od nezaposlenosti i lošeg gospodarskog stanja u zemlji te ne nazire kraj krizi. Za razliku od njega, građanin EU malo je odahnuo. I Hrvati vide da je u EU krenulo, pa su jedinstveno tržište i mobilnost radne snage vrlo primamljivi.Uostalom, ekonomske mogućnosti eurozone, odnosno pitanje “Što meni nudi EU”, glavna su pitanja koja hrvatski građani postavljaju. U Hrvatskoj je u posljednjih godinu dana iznimno porastao strah od nezaposlenosti – dok je lani u isto vrijeme polovina ispitanika navela nezaposlenost kao jedan od najvažnijih problema s kojim se suočava
Hrvatska još nije izišla iz ekonomske krize, dok se druge zemlje uglavnom oporavljaju, s iznimkom Grčke, Irske, Portugala i Španjolske, pa je razumljivo da su gospodarska pitanja, nezaposlenost i šanse koje će Hrvatska imati u EU važne. Prije 15-ak godina, Hrvati su od EU tražili ono što je im je tada bilo najvažnije, da potvrde svoj nacionalni europski identitet, a sad je važno zajedničko tržište i funkcioniranje u njemu.Perspektive su najveće za mlade ljude. Ako ne nađu posao ovdje, računaju da će europskim mehanizmima informiranja otvoriti mogućnosti zapošljavanja u drugim zemljama. Hrvati u mnogo manjoj mjeri nego Europljani vjeruju vladi. Posebno nisko povjerenje poklanjaju političkim strankama, ali imaju i relativno visok stupanj povjerenja u europske institucije. Također, u Hrvatskoj je, za razliku od EU, mnogo snažnije povjerenje u vojsku, policiju i Crkvu, što je odraz drukčijih dominantnih vrijednosti u našem društvu.Svibanj je počeo s najnižom potporom članstvu u Europskoj uniji u posljednjih pet godina. Na to je utjecala objava haške presude našim generalima. Prema anketama ulazak u Uniju podupire samo 44,6 posto građana, što je 6,2 posto manje u odnosu prema prošlome mjesecu. Protiv hrvatskog članstva u Uniji je 41,8 posto anketiranih, a neodlučnih je 13,6 posto, što je najviše u posljednjih godinu dana.
Stariji građani skloniji su članstvu od onih mlađih. U jadranskim regijama zabilježena je nešto slabija potpora članstvu od one na kontinentu. Najveću potporu članstvo bilježi u županijama sjeverozapadne Hrvatske.

Tko će dobiti novu šansu za zapošljavanje u Europskoj uniji?

Dobit će je 400 sretnika iz Hrvatske i to iz različitih struka. Toliko će naših ljudi, nakon potpisivanja ugovora o pristupanju, zaposliti Bruxelles i potrebno je samo prijaviti se na natječaj. Nova prilika barem će malo ublažiti crnu sliku domaćeg tržišta rada. Skorašnji završetak pregovora s Europskom Unijom mogao bi popraviti lošu sliku domaćeg tržišta rada. Nakon što Hrvatska potpiše ugovor o pristupanju, Bruxelles će raspisati natječaj o stalnom zapošljavanju Hrvata različitih struka. Riječ je o prevoditeljima, pravnicima, ekonomistima, inženjerima, informatičarima i administrativnom osoblju. Broj zaposlenih građana neke zemlje u europskim institucijama određuje se prema broju stanovnika. Za minimalne početničke bruto plaće spominju se iznosi između 1700 i 3000 eura na mjesec. Ipak, za isti posao Hrvati će se tada natjecati i sa Slovencima, Talijanima, ili Francuzima.
Nakon svega ovoga što sam iznio, većina ljudi u Hrvatskoj se nadaju boljem životu ulaskom u EU ili barem oni nezaposleni kojih je oko 334.000. Tako da pojam Europske unije postaje sinonim za Kraljevstvo Božje upravo kod nezaposlenih ili onih sposobnih mladih ljudi koji traže svoje prvo zaposlenje kako bi konačno mogli dobiti svoju šansu kako bi pokazali svoje znanje i stručnost.
Piše: Mladen Njari