Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović
Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović
Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović

GOSPIĆ – Nedavno objavljivanje nekih dezinformacija vezanih uz umirovljenje  biskupa gospićko-senjskog dr. Mile Bogovića  ponukale su nas da  istinu potražimo od tijela Biskupije. Ne pretjerano autentični autori predviđali su umirovljenje biskupa Bogovića u Udbini, u Crkvi hrvatskih mučenika. U svezi s tim zatražili smo službenu informaciju od Ordinarijata Gospićko-senjske biskupije. Priopćenje donosimo u cijelosti:

 – „U svim službenim dokumentima stoji da je biskup Mile Bogović rođen 7. kolovoza 1939. godine. Nema razloga da se postupa po nekom drugom datumu. Prema tome, Biskup će iduće godine 7. kolovoza službeno navršiti 75 godina i uputit će molbu Svetom Ocu da ga umirovi, kao što čine i drugi biskupi. Kada će Sveti Otac prihvatiti molbu, to ne ovisi o Biskupu, ali računa se da taj proces i imenovanje nasljednika ne bi trebali trajati više od godine – a može i manje. Što se tiče katedrale, ona se tek sada uređuje za katedralne funkcije. Građena je i obnavljana kao župna crkva. Bitne promjene u katedrali su u svetištu (za ponitifikalne mise) i u kripti (za pokapanje biskupa). Kada se otvore radovi, učine se i dodatni poslovi. Da se župna crkva preuređivala odmah za katedralu kada je uspostavljena biskupija, sve bi to što se sada radi trebalo onda učiniti; da smo taj posao odgodili za još koju godinu, tada bismo učinili ono što sada činimo“-stoji u priopćenju Ordinarijata Gospićko-senjske biskupije.

     Neslužbeno smo doznali kako će biskup Bogović nakon umirovljenja najvjerojatnije ostati u Gospiću. Tako (ipak) neće svoju časnu mirovinu provoditi u Udbini gdje je, po pretpostavkama umnih autora, trebao biti atrakcija koja znade puno o hrvatskoj povijesti. Ova zadnja tvrdnja jedina je istinita  u tim nebuloznim pisanjima jer je biskup dr. Bogović autor brojnih povijesnih knjiga i tekstova. Pojašnjavanje hrvatske povijesti  biskup  je po zamisli nemuštih stručnjaka novinarstva  trebao  (valjda) obavljati u nekakvom srednjovjekovnom kostimu, hodajući zidinama CHM odakle puca vidik na Krbavsko polje, mjesto tragedije  koja  je  promijenila tijek hrvatske povijesti. Za kraj vrijedi tanko obrazovane  novinare podsjetiti na staru izreku: „Nekad je bolje svašta poist, neg’ svašta reć’!“

L.O./ ORDINARIJAT