Velebitski ustanak kao čežnja za slobodom

0

Niti snažan pljusak nije danas omeo brojne štovatelje Velebitskog ustanka koji se dogodio u Brušanima pored Gospića noću 6./7. 1932. Okupljeni ispred spomen-ploče na mjestu gdje se nekada nalazila zgrada žandarmerije Kraljevine Jugoslavije mnogi su došli odati počast prvom oružanom sukobu koji je u ono vrijeme snažno odjeknuo u Europi. Skupina članova ustaškog pokreta napala je tada žandarsku postaju, što je u ono vrijeme bilo nezamislivo. Nakon dulje borbe ustanici su se povukli prema Velebitu. Dva dana nakon ovog događaja žandari su u predjelu Krč na Jadovnom opkolili Stjepana Devčića, jednog od ustanika, koji se potomn raznio bombom. Zanimljivo je da je Komunistička partija u svojim glasilima 1932. pohvalila inicijativu ustaša i ustanak označila kao početak kraja kraljevog apsolutizma.
Današnju komemoraciju organizirale su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori i UHDDR-a grada Rijeke. Počast ideji Velebitskog ustanka odali su pripadnici brojnih braniteljskih udruga iz Rijeke, Zadra i Gospića, kao i predstavnici HSP-a. Prigodno slovo izrekao je predsjednik UHDDR-a grada Rijeke Mile Biondić, jedan od riječkih dragovoljaca koji su među prvima došli braniti Liku u ljeto 1991.
-Bio je to povijesni događaj i naznaka kako se tortura nad Hrvatima neće dugo trpjeti. Neki danas osuđuju sve segmente naše povijesti. Već su osudili književnika Milu Budaka, Ličanina koji je s toliko ljubavi opisivao crtice ličkoga života. Znači li to da se trebamo odreći jednog Krleže ili Ive Andrića jer su svojedobno bili bliski totalitarnim režimima? Velebitski ustanak bio je početak, iskra koja je nagovijestila promjene. Nažalost, tek su ove generacije imale prigodu boriti se za slobodnu i neovisnu Hrvatsku i tako dosanjale više stoljetni san mnogih generacija, ustvrdio je Mile Biondić.
U ozračju aktualnih rasprava oko pozdrava na amblemima i pločama HOS-a „Za dom spremni“, danas se u Brušanima tri puta zaorio ovaj pozdrav. Sudionici komemoracije obišli su grob Stjepana Devčića i Krču kod središnjeg križa u Jadovnom molili za sve živote izgubljene u borbama za hrvatsku samostalnost. Potom je u katedrali Navještenja blažene djevice Marije u Gospiću služena sveta misa zadušnica.

M. S.