U organizaciji UHDDR-a Grada Rijeke i Bilaja, Zbora udruga gardijskih brigada i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori održan je niz manifestacije povodom 83. obljetnice Velebitskog ustanka. Tada je skupina hrvatskih domoljuba-pravaša izvšila oružani napad na žandarmerijsku postaju u Brušanima. Taj je napad imao za cilj potaknuti i druge narode tadašnje Kraljevine Jugoslavije da se odupru kraljevu apsolutizmu i tiraniji, pri čemu su Hrvati bili posebno ugnjetavani. Znakovito je da su u ono vrijeme Velebitski ustanak posebno hvalili komunisti, kasnije politički protivnici i oponenti pravaša.

Sjećanja na ovaj dan započela su sv. misom za sve poginule u borbi za hrvatsku slobodu. U katedrali Navještenja blažene djevice Marije služio ju je gospićki župnik mon. Mile Čančar. U prepunoj dvorani hotela „Ante”potom je prikazan dokumentarni film “Magnum crimen 1945.” koji govori o stradanjima hrvatskog naroda. O filmu su govorili Ksenija Abramović, direktorica TV Laudato i producentica filma i biskup dr. Mile Bogović. U središtu Gospića, kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata, položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a o najvažnijim detaljima obrane Gospića i Like govorio je predsjenik Kluna veterana 9. gardijske brigade i dopredsjednik Zbora udruga gardijskih brigada Milan Franić. Komemoracija je potom upriličena na mjestu Velebitskog ustanka u Brušanima. U ime UHDDR-a Rijeka vijenac je položio predsjednik Mile Biondić, jedan od dragovoljaca koji je s prijateljima branio Bilaj 1991. godine. Izaslanstvo Grada Gospića predvodio je zamjenik gradonačelnika Ivan Biljan, a gospićke dragovoljce Milan Franić. Tom prigodom se u ime braniteljskog projekta „Bastion Vukovar” prof. Ivo Biondić osvrnuo se na simboliku Velebitskog ustanka.
-Bio je ovo prvi oružani napad, prvi gromki povik na veliko-srpsku hegemeniju i znak da Hrvati žele msamostalnost i slobodu. Sve do pobjedonosne „Oluje” Hrvati su prošli u svojoj Domovini strašnu golgotu koja je konačno završila slobodom. Što se događalo u međuvremenu neka bude predmet istraživanja povjesničara. Mislim da niti danas nisu pravično valorizirani svi dosezi Velebitskog ustanka, mislim da mladi naraštaji o tome premalo znaju, zaključio je prof. Biondić u razgovoru s novinarima.
Nekoliko dana nakon Velebitskog ustanka žandari su pregledavajući teren 14 rujna 1932. naišli na skupinu ustanika u zaseoku Krč u Jadovnom. Nakon razmjene vatre ranje je ustanik Stjepan Devčić iz okolice Karlobaga. Kako ne bi živ pao u ruke žandara Devčić se ubio bombom. Sahranjen je nedaleko od mjesta pogibije. Na njegovu grobu danas su kazivane molitve i paljene svijeće. Ovom je prigodom o njegovoj žrtvi govorio Mile Biondić, predsjednik UDDR-a Grada Rijeke.

H. J.