Otkako je Republika Hrvatska dopustila državljanima Europske unije kupnju zemljišta i nekretnina po istim uvjetima kao i domaćem stanovništvu, agencije za nekretnine u svojoj ponudi imaju sve primamljivije ponude za veće strane investitore – piše Business.hr

Tako su, na primjer, u ponudi dvije tisuće hektara zemljišta, udaljenog 70 kilometara od Zagreba. Na zemljištu je niz kompletnih seoskih imanja. Cijena kvadrata tog zemljišta je jedan euro.

U drugoj ponudi, 90 kilometara od Zagreba, nudi se također ujedinjeno zemljište više vlasnika od dvije tisuće hektara. Zemljištem prolazi rječica, ima više izvora pitke vode, a na zemljištu je i devastirana vodenica. I na tom su zemljištu seoske kuće i gospodarske zgrade od kojih su neke devastirane, a i ono se nudi za euro po kvadratu. Ponuđač tvrdi kako je riječ o izrazito povoljnoj cijeni jer postoje priključci za električnu energiju i na vodovod, a do imanja postoji asfaltirana cesta.

U Lasinju, 45 kilometara od Zagreba, u ponudi je 700 hektara zemljišta s kompletnim seoskim gazdinstvima. Preko zemljišta protječe rijeka, uz rijeku je sagrađen niz vodenica, ranije stanovništvo bavilo se i uzgojem ribe. Na zemljištu se može brati čak 88 vrsta jestivih gljiva te ljekovito bilje, a područje je bogato i divljači. Na zemljištu je čak 14 izvora pitke vode. Prodavač zemljište preporučuje za lovište. Cijena kvadrata i tog zemljišta je jedan euro.

U Lici se, na primjer, nudi kompletno seosko imanje od 2.706.000 kvadrata po cijeni od tri eura za kvadrat. Imanje je na 670 metara nadmorske visine, od mora je udaljeno 45 kilometara, nalazi se u blizini Nacionalnog parka Velebit i Cerovečke pećine.

U Lici je u ponudi i seosko gospodarstvo na nadmorskoj visini od 714 metara. Na njemu se nalazi 19 kuća od kamena, sve su devastirane osim jedne, te pet gospodarskih objekata. Veličina zemljišta je 1.300.000 četvornih metara, a cijena kvadrata je dva eura. I to se zemljište preporučuje za lovište.

Treća ponuda zemljišta u Lici je od 500 tisuća kvadrata po cijeni od 1,5 eura za kvadrat. Radi se o kompletnom seoskom gazdinstvu do kojeg se dolazi asfaltiranom cestom, a postoji priključak na električnu energiju. Na imanju je devastirana kuća od drveta s temeljima od kamena. Udaljenost od mora je 60 kilometara. Preporučuje se za, na primjer, ekoselo ili lječilište.

“Najveća je potražnja za velikim površinama zemljišta. Ulagači bi bili iz arapskih zemalja, Rusije, Velike Britanije, Mađarske, Slovenije i drugih zemalja”, rekao nam je vlasnik Lika nekretnina iz Otočca Ivan Bižanović i dodao kako su investitori i dalje zainteresirani za izgradnju logističkih centara, ekoturizam, hotele s pratećim bungalovima, akvaparkove, punionice vode. “Zapreke su većinom u lokalnoj upravi ili samoupravi u većem broju županija u Hrvatskoj”, ustvrdio je Bižanović.

Brojne ponude prilagođene stranim kupcima od agencija za nekretnine još uvijek čekaju na tržištu. Kako nam je rekao Bižanović, veliki investitori još uvijek čekaju što će se u skoro vrijeme dogoditi u Hrvatskoj, kada će biti završen pregovarački ciklus, utvrđen datum ulaska Hrvatske u EU. Usto, još im je u Hrvatskoj politička situacija komplicirana, tvrdi Bižanović, dodajući da na to utječu korupcijske afere, sporost pravosuđa, spora birokracija..

“Na primjer, stranci su nedavno u Slavoniji kupili 200 hektara zemljišta i čekaju kada će registrirati tvrtku i investirati u drvnu industriju, prerađivati drvo za izvoz”, rekao je Bižanović. Napomenuo je da se strani investitori žale na brojne formalne i neformalne zapreke u poslovanju. Smatra kako je posebno nužno reformirati javnu administraciju.

“Mnogi izvori u EU tvrde da se u internim izvješćima navodi da Hrvatska nije prijateljski naklonjena stranim investitorima jer se u Hrvatskoj na strane investitore ne gleda kao na nekoga tko će stvarati radna mjesta, nego kao na nekog stranca koji dolazi oduzeti nešto Hrvatskoj”, rekao nam je vlasnik Lika nekretnina, upozorivši pri tome da bi Hrvatska trebala to pitanje ozbiljno shvatiti jer su pravila igre unutar EU stroga u vezi s tržišnim natjecanjem, a Hrvatska će uskoro biti članica.

Pravni okvir za inozemna ulaganja u Hrvatskoj postavljen je tako da se ne bi smjela praviti razlika između domaćih i inozemnih ulaganja. Sve ono što je moguće u odnosima domaćih ulagača moguće je i kada kapital ulažu stranci. Inozemni ulagač stječe pravo i na dodatna jamstva, kakva se ne daju domaćem ulagaču. Hrvatskim Ustavom utvrđeno je da se prava stečena ulaganjem kapitala neće umanjivati zakonom ili drugim pravnim aktima te se osigurava slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala iz zemlje nakon prestanka ulaganja.

Kada inozemni ulagač osniva ili sudjeluje u osnivanju trgovačkih društava u Hrvatskoj, stječe prava i preuzima obveze pod istim uvjetima i ima isti položaj kao i domaći ulagač, pod uvjetom uzajamnosti koja se pretpostavlja.

Bižanović upozorava kako je Hrvatska u stvari na prekretnici — ili će skoro završiti pregovore za ulazak u EU ili će se to odugovlačiti – prenosi Business.hr