Prema zadnjim, još uvijek privremenim podacima Državnog izbornog povjerenstva, predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović u Ličko-senjskoj županiji dobila je 56.06% glasova birača. Na drugom je mjestu kandidat SDP-ove koalicije Ivo Josipović sa 26.16% glasova, dok je na trećoj poziciji nezavisni Ivan Sinčić sa 10.14 % dobivenih glasova. Milan Kujundžić je na začelju i povjerenje mu je dalo 6.42% birača izišlih na ove izbore. Prema rezultatima u pojedinim gradovima Ličko-senjske županije Kolindu Grabar Kitarović u Gospiću je polučila 62.67 % glasova, Ivo Josipović dobio je 20.08%, Ivan Sinčić10.11%, a Milan Kujundžić 5.87%. U Otočcu također vodi Kolinda Grabar Kitarović sa 57.23% glasova, drugi je Ivo Josipović sa 21.90%, treći Ivan Sinčić sa 10.98 % i na začelju Milan Kujundžić sa 8.65 % dobivenih glasova. Isti raspored rezultata predsjedničkih kandidata je i u Gradovima Senju i Novalji. Senjani su sa 51.39% glasova dali povjerenje Kolindi Grabar Kitarović, drugi je sa 30.40% Ivo Josipović, treći Ivan Sinčić sa 10.86% i zadnji Milan Kujundžić sa 6.50% glasova. Od gradova Ličko-senjske županije Novalja je dala najmanje glasova Kolindi Granar Kitarović, 46.86%. Slijedi Ivo Josipović sa 29.25% glasova, Ivan Sinčić dobio je povjerenje 15.23 % birača, a Milan Kujundžić 7.39%. Gledajući po općina Grabar Kitarović najviše je glasova dobila u Perušiću, čak 69.80%, što je i državni rekord ovih izbora.
Tako se Ličko-senjska županija ponovno potvrdila kao utvrda HDZ-a. Zbog čega tolika naklonost Ličana i Primoraca HDZ-u i koalicijskim partnerima? Jedan od razloga svakako je i Domovinski rat kada je ondašnji predsjednik RH i lider HDZ-a dr. Franjo Tuđman na čelu države, Hrvatske vojske i Policije porazilo vinovnike ideje o Velikoj Srbiji. Upravo je Lika podnijela veliki teret rata, uz velika razaranja i ljudske gubitke. Razloge valja potražiti i u daljoj povijesti jer su Srpski radikali između dva svjetska rata nanijeli u Lici i Primorju suviše zla da bi se to lako zaboravilo. Etničko čišćenje Hrvata započeto nakon svršetka II. svjetskog rata nastavilo se i tijekom komunizma, pa „crvena nit“ nikada nije bila znakovitija politička vodilja Hrvatima na tim prostorima. Onda se ta ista „crvena nit“ u ’90.-im pokazala kao paradigma za otvorenu suradnju četnika i komunista (ex JNA). Nestalo je s političke pozornice „ lika i djela druga Tita“ na kojeg su se mnogi kleli, a crvenu zvijezdu je zamijenila četnička kokarda.
Ovi su izbori na lokalnoj političkoj pozornici znakoviti iz više razloga. Rezultati su najvažniji. Analitičari se danas, dan poslije, pitaju kako se moglo dogoditi da potpuni outsider Ivan Sinčić ponegdje osvoji skoro tri puta više glasova od iskusnog Milana Kujundžića. Već smo napisali, Ličko-senjska županija iz niza razloga diše malo hrvatskije od drugih, a upravo je Kujundžić na temeljima Domovine, vjere, Domovinskog rata, obitelji i hrvatstva bazirao svoju kampanju. Što je onda krenulo krivo? Zašto je postao toliko neuvjerljiv pa ga iza sebe po rezultatima ostavlja i mlađahni Sinčić? Ako je ona stara „ s kim si-takav si!“ istinita (a zacijelo jest), onda je Kujundžić dobro i prošao. Obilazeći Ličko-senjsku županiju Kujundžić se uglavnom družio s predstavnicima desnice, mahom neuvjerljivim gubitnicima većine ranije održanih izbora svih razina. Bilo je pri tom i prebjega iz HDZ-a i ostalih stranaka. Ljudi koji su se okoristili politikom, a kad više nije išlo promijenili su stranačke boje i bezuspješno pokušavali svima dokazati kako je promjena stranke isključivo stvar njihova političkog svjetonazora, ili probuđenih moralnih kategorija. Leđa su im čuvali“ neki mediji čija je vjerodostojnost tužni splet dezinformacija, intriga i priskakanja s desena na lijevo. Isti oni mediji koji se niti za ovih izbora nisu libili kršiti izbornu šutnju, baš reklamirajući Kujundžića.
I.V./ Z.R.
