Iz ureda gradonačelnika Otočca dr. Stjepana Kostelca dostavljen nam je dopis sa primjedbama, prijedlozima i komentarima o nacrtu zakona o područjima sudova te o nacrtu prijedloga zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koji je u ime grada Otočca Ministarstvu pravosuđa, Vrhovnom sudu RH, Hrvatskom saboru i Odboru za pravosuđe uputio gradonačelnik Stjepan Kostelac.

Prema Nacrtu prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova u nadležnost Općinskog suda u Karlovcu kao sudskog područja ušao bi Grad Otočac, te općine Brinje, Vrhovine, Perušić i Plitvička Jezera. Pri tome se napominje da je Grad Otočac sve do 2009. godine na svojem području imao sjedište Općinskog suda i to još od vremena Austro-ugarske monarhije, te je navedena institucija imala i povijesno i geografsko opravdanje. Na žalost, 2009. godine  Gradu Otočcu čini se velika nepravda, te prilikom te prve reorganizacije pravosuđa i Općinski sud sa sjedištem suda u gradu Otočcu, spaja se zajedno sa ostala četiri suda u jedan sud i to Općinski sud sa sjedištem u Gospiću. Napominje se da je područje nadležnosti nekadašnjeg Općinskog suda u Otočcu obuhvaćalo područje Grada Otočca, te Općina Brinja i Vrhovina. Nedopustivo je ukidanje Općinskog suda u Otočcu, a posljedice ukidanja suda na žalost svakim danom su očitije, što iziskuje potrebu za saniranjem nastupjelih šteta.

Razvidno je da je nadležnost bivšeg Općinskog suda u Otočcu obuhvaćala površinski veliki teritorij, sa slabom naseljenošću, sa nedovoljnom prometnom povezanošću, te sa značajnom udaljenošću između Grada Otočca te Općina Brinje i Vrhovine, a što je rezultiralo stanjem da je u znatnom dijelu građana Grada Otočca te Općina Brinje i Vrhovine zapravo  otežan ako ne i gotovo onemogućen pristup sudu u Gospiću.

Za istaknuti je kako se radi o području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području, te da je riječ o većinskom stanovništvu starije životne dobi, sa visokom stopom nezaposlenosti i općenito loših imovinskih prilika, što sve čini pravo na pristup sudu zapravo gotovo onemogućen.

Pri tome Grad Otočac ne dvoji i podržava napore Vlade Republike Hrvatske  u revitalizaciji pasivnih područja kao i potrebi reorganizacije mreže sudova, no držimo da je Gradu Otočcu učinjena teško nadoknadiva šteta već samom činjenicom što je ukinut Općinski sud u Otočcu, a pogotovo kada je ukinuta i Stalna služba, čime su građani Grada Otočca te Općina Brinje i Vrhovine zbog naprijed navedenih razloga zapravo ostali bez prava na pristup sudu.

Ovo pravo na pristup sudu koji je dio Ustavnog prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava kao i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nije smjelo građanima Grada Otočca te Općina Brinje i Vrhovine biti dovedeno u pitanje, te ukidanje Općinskog suda u Otočcu, a pogotovo ukidanje čak i njegove Stalne službe, nije ničim opravdano niti razmjerno potrebama.

Prema dostupnim podacima kojim raspolaže Grad Otočac nekadašnji Općinski sud u Otočcu, odnosno potom Stalna služba u Otočcu imala je više nego dovoljan broj predmeta za opstanak i za rad najmanje dva suca, te jednog savjetnika, a u ranije vrijeme neposredno pred reorganizaciju u sudu je obavljalo sudačku dužnost čak četiri suca.

Proistječe nadalje da je parničnih predmeta „P“ u radu pred Općinskim sudom u Otočcu bilo i to: 2002. godine 308 predmeta, 2003. godine 284 predmeta, 2004. godine 384 predmeta, 2005. godine 269 predmeta, 2006. godine 319 predmeta, 2007. godine 327 predmeta. Nadalje ovršnih predmeta „Ovr“  u radu Općinskog suda u Otočcu bilo je i to: 2002. godine 393 predmeta, 2003. godine 580 predmeta, 2004. godine 1064 predmeta, 2005. godine 656 predmeta, 2006. godine 211 predmeta, 2007. godine 286 predmeta, izvanparničnih predmeta „R1“ u radu Općinskog suda u Otočcu bilo je i to: 2002. godine 100 predmeta, 2003. godine 103 predmeta, 2004. godine 132 predmeta, 2005. godine 59 predmeta, 2006. godine 110 predmeta, 2007. godine 83 predmeta. Pri tome je bilo u radu i ogroman broj zemljišno knjižnih predmeta „Z“ i to preko 1500 predmeta godišnje, a isto tako sud je vodio i kaznene predmete kojih je godišnje također bilo u prosjeku oko 250 predmeta.

Na žalost, sve to očito nije bilo dovoljno kada se krajnje ishitreno i ničim opravdano ukinuo Općinski sud u Otočcu, ne mareći za specifičnosti same Ličko-senjske županije i samog Grada Otočca, te Općina Brinje i Vrhovine koje bi zbog svoje posebnosti zapravo trebale imati status i tretman kao npr. otoci.

Naprotiv, ovakvim ukidanjem Stalne službe u Otočcu samo su se povećali troškovi i to kako troškovi puta zaposlenika nekadašnje Stalne službe u Otočcu radi putovanja na mjesto rada u Gospić, a koji godišnje iznose preko 100,000,00 kuna, a isto tako i troškovi stranaka, svjedoka i njihovih punomoćnika. Apsurdno je da u vremenu potrebe štednje na svim razinama u konkretnom slučaju je došlo do povećanja troškova, dok istovremeno zgrada bivšeg suda u Otočcu ostaje neiskorištena s tim što se u prizemlju iste i dalje nalazi zemljišno knjižni odjel.

Valja naglasiti da je neposredno pred reorganizaciju temeljito obnovljena zgrada suda u Otočcu, uvedeno je centralno grijanje, promijenjen krov, temeljito obnovljene instalacije, izvršena je informatizacija i kada se sve to učinilo  došlo je do apsurda da se sud ukinuo.

Koliko je tegobno mještaninu mjesta Stajnica u Općini Brinje doći u Gospić na raspravu ili pak po obično Uvjerenje o nekažnjavanju govori činjenica da isti samo u jednom pravcu treba prijeći preko 110 km, odnosno u oba pravca 220 km, a pri tome nema uopće organiziranog javnog prijevoza već su mještani prepušteni vlastitoj organizaciji istog.

Napominje se da je Grad Otočac, te Općine Brinje i Vrhovine teško stradao u ratnim događanjima, da su te rane još uvijek vidljive, te da neprestano dolazi do odljeva mladog stanovništva, a na žalost zbog ovakvih ishitrenih postupaka kakva je bila prva reorganizacija taj trend se i dalje nastavlja.

Rezimirano, proistječe da je apsolutno je bila ishitrena i ničim opravdana odluka o ukidanju Općinskog suda u Otočcu, odnosno potom i njegove Stalne službe, riječ je o nadležnosti koja obuhvaća područje Grada Otočca, te Općina Brinje i Vrhovine, a koje područje je izuzetno velike površine, slabe naseljenosti, bez organiziranog prijevoza, sa većinskim stanovništvom starije životne dobi, loših imovinskih prilika, te sa izuzetno velikim trendom iseljavanja stanovništva sa ovih područja, Općinski sud u Otočcu, a potom i Stalna služba u Otočcu imao sve prostorne, tehničke i ljudske resurse za obavljanje svih svojih nadležnosti, kako u građanskoj tako i u kaznenoj grani sudovanja, tako da ponovnim osnivanjem Ispostave odnosno Stalne službe ne bi bili prouzročeni nikakvi novi troškovi, dapače, upravo obratno uštedjeli bi se znatni troškovi putovanja zaposlenika, stranaka te njihovih punomoćnika. S obzirom na specifičnosti cijele Ličko-senjske županije u smislu područja od posebne državne skrbi te izrazite depopulacije držimo da treba poduzeti hitne mjere kako bi se i na ovaj način sačuvalo barem postojeće stanovništvo, a ne ovakvim mjerama kao što je bilo ukidanje suda u Otočcu, pridonositi iseljavanju i postojećeg stanovništva, te držimo da bi Grad Otočac sa okolicom trebalo tretirati u pravosudnom smislu kao npr. otok Rab, Pag i sl.

Ukidanjem Stalne službe u Otočcu grubo je povrijeđena bit prava na pristup sudu u smislu čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, budući je građanima ovoga područja znatno otežan pristup na sud, te su isti praktički kažnjeni već samom činjenicom što žive na ovom području, te su im teže dostupne institucije koje su primjerice mještanima u većim sredinama dostupnije.

S obzirom na izneseno

P R E D L A Ž E M O

Da se uspostavi  rad Ispostave ili Stalne službe u sudu u Otočcu, kako bi se ispravila nepravda ukidanjem Općinskog suda u Otočcu koji je osnovan još za vrijeme Austro-ugarske monarhije, a potom još i ukidanjem Stalne službe.

Prema sadašnjem Nacrtu prijedloga Zakona o područjima sudova vidljivo je da upravo postoji praznina na području Grada Otočca i Općina Vrhovina i Brinja te Plitvičkih Jezera, te je apsolutno opravdano, osnivanje Ispostave Općinskog suda u Otočcu  kao Ispostave Općinskog suda u Karlovcu.

Pri tome valja istaknuti da eventualno uvođenje sudbenih dana ne bi bilo zadovoljavajuće rješenje, jer ovi sudbeni dani mogu biti zadovoljavajući u nekim drugim manjim sredinama, no ne i u Gradu Otočcu koji ima sva obilježja grada i koji zaslužuje razvitak.

Prema tome, podržavamo napore da se upravo u interesu građana reorganizira mreža sudova, prema vašem prijedlogu sa osnivanjem  Ispostave u Otočcu  uz Ispostavu u Ogulinu te bi tako navedeno područje  suda uz Općinski sud u Karlovcu  imalo dvije ispostave  sa jednom u Ogulinu i jednom u Otočcu  a držimo da će se upravo prihvaćanjem našeg prijedloga, odnosno korekcije predložene reorganizacije postići cilj.

Gradonačelnik Grada Otočca

Stjepan Kostelac, dr. vet.med.