Od kada je prije pola stoljeća izgrađena spojna cesta koja od državne ceste D-50 vodi do Kosinjske doline to je do danas jedina spojna cesta ovoga područja. Uska i krivudava stara cesta je doslovno meandrirala  oko svakog brežuljka. Kada je  Hrvatska elektroprivreda ove godine pokrenula realizaciju druge faze hidroenergetskog sustava Senj, a koja se sastoji od dva segmenta, Hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, ukupnog kapaciteta 412 MW i investicijske vrijednosti 3,4 milijarde kuna, iz temelja se počela mijenjati infrastruktura ovoga dijela Like. Od infrastrukture trenutno je u tijeku  izgradnja ceste Studenci –Sklope. Ovoga puta gradi se moderna prometnica čiji su radovi započeli u svibnju. Vodi od naselja Studenci nadvožnjakom preko željezničke pruge  i trasom duljine gotovo osam kilometara. Ova je zamjenska prometnica neophodna za daljnji nesmetani pristup do HE Sklope, nakon što će se za potrebe budućeg akumulacijskog jezera Kosinj potopiti veći dio postojeće stare ceste od Kosinjskog mosta do elektrane. S obzirom na to da će cesta biti javnog karaktera i otvorena za promet svim korisnicima, nominalni je investitor Općina Perušić, ali izvođenje radova financira HEP s cca. 38 milijuna kuna. Izvođač radova je  splitska tvrtka „ST Gramit“ d.o.o., čiji je prvi posao bio izgradnja spomenutog nadvožnjaka iznad željezničke pruge kod Studenaca.

Novi stanovi za dio Kosinjana

Ovih dana u središtu Perušića neprestano se čuju glasovi radnika i radnih strojeva. Na mjestu zgrade nekadašnje Ekonomske škole, postavit će se temelji za modernu stambenu zgradu. Riječ je o zgradi u Perušiću s 28 stanova u kojoj će HEP osigurati smještaj socijalno ugroženih stanovnika  koji će se zbog buduće akumulacije iseliti iz nekretnina u kojima trenutno žive. Naime, dio stanovnika koji će se iseliti i danas živi u kućama nad kojima nemaju pravo vlasništva. Kako ne bi ostali bez krova nad glavom te mahom starije obitelji bit će zbrinute u novoj zgradi u Perušiću. Zgradu gradi konzorcij tvrtki A&M iz Vukovara i TIM Color iz Zagreba. Nova četverokatna stambena zgrada vrijedna cca 24 milijuna kuna trebala bi biti završena do 2022. godine. 

Ovim malim, ali svakako vrlo važnim pripremnim potprojektima potvrđuje se najava HEP-a da će projekt HES Kosinj i HE Senj 2 biti prilika za značajan angažman domaćeg gospodarstva, što se i pokazalo na djelu.

Ovaj je projekt svakako višeslojan i vrlo kompleksan, opsega koji nadmašuje većinu ulaganja u modernoj Hrvatskoj. O dimenzijama i opsežnosti projekta svjedoči i činjenica da HEP paralelno uz otvaranja spomenutih gradilišta obavlja niz „papirnatih“ poslova i pripremnih aktivnosti, od kojih dio u suradnji s tijelima lokalne i regionalne samouprave. Dokazuju to i aktivnosti vezane uz  rekonstrukciju tzv. Ceste spasa kod Perušića jer je već podnesen zahtjev za lokacijsku dozvolu, a za cestu  Kosinj most – Bakovac koja je u ingerenciji Županijske uprave za ceste Ličko-Senjske županije podnesen je zahtjev za građevinsku dozvolu. U tijeku je već i postupak nabave za izgradnju prvog hidrotehničkog objekta u sklopu HES Kosinj, tunela i kanala Bakovac–Lika.  Ovim tunelom bi se rasterećivale buduće poplave koje izaziva hiroviti Bakovački potok. Istodobno je s  Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava potpisan predugovor o priključenju buduće elektrane HE Kosinj na mrežu, a s HEP Operatorom distribucijskog sustava potpisan je ugovor o izgradnji gradilišnog priključka te ugovor za izgradnju zamjenske elektrodistribucijske mreže na području Kosinja. 

S konzorcijem domaćih tvrtki potpisan Ugovor za izradu glavnog projekta

Među brojnim grupama projektnih aktivnosti neke se odnose na ispunjavanje zahtjeva i mjera koje je nadležno ministarstvo propisalo u Rješenju o prihvatljivosti zahvata HES Kosinj za okoliš i ekološku mrežu. Još u rujnu je potpisan ugovor s Hrvatskim restauratorskim zavodom za provedbu probnih arheoloških istraživanja na području naselja Gornjeg Kosinja, Podjelara i Mlakve, gdje će se formirati novo akumulacijsko jezero. Osim toga u tijeku je javna nabava usluge praćenja stanja vrste Congeria jalzici, špiljskog školjkaša, endema koji je zabilježen samo na području sjevernog dinarskog krša. Na temelju istraživanja izradit će se model protoka na brani Selište i potom odrediti uvjeti rada buduće HE Kosinj koji neće ugroziti opstanak ove zaštićene vrste. U tijeku je i postupak nabave za ugradnju opreme monitoringa temperatura i razina podzemne vode. Za glavne objekte koji će činiti HES Kosinj, tek treba ishoditi građevinske dozvole, a uvjet za to je glavni projekt koji je u izradi. 

Sve navedene aktivnosti odnose se na Hidroenergetski sustav Kosinj, prvi dio ukupnog projekta dogradnje postojećeg HES Senj. Za drugi dio projekta, Hidroelektranu Senj 2, krajem rujna je potpisan Ugovor za izradu glavnog projekta s konzorcijem domaćih projektantskih tvrtki: Elektroprojekt d.d., Institut za elektroprivredu d.d., Projektni biro Split d.o.o., Sintaksa d.o.o. i Topoing d.o.o.

U izradi glavnih projekata za HES Kosinj i za HE Senj 2 angažirano je više stotina  domaćih projektanata, inženjera i stručnjaka različitih profila. Pribroje li im se izvođači na svim aktivnim gradilištima i ostalim dijelovima projekta i pratećim projektnim aktivnostima, može se reći da već u ovom trenutku na projektu dogradnje HES Senj, aktivno radi više od tisuću ljudi, a da glavni radovi još nisu ni počeli. Zahvaljujući intenziviranju aktivnosti na projektu, očekuje se da će HEP već do kraja ove, prve godine projekta investirati gotovo 400 milijuna kuna. Tako će se već u ovoj godini iskazati veliki pozitivni učinci ovog megaprojekta na opću zaposlenost, nacionalni BDP i ukupnu gospodarsku sliku Hrvatske. 

To što se aktivnosti na drugom dijelu projekta odvijaju s pomakom u odnosu na HES Kosinj ne znači i kašnjenje u realizaciji projekta. Naime, upravo takav i treba biti redoslijed dovršetka izgradnje i puštanja pojedinih dijelova u rad, jer pogon HE Senj 2 ovisi o prethodnoj realizaciji HES Kosinj.

Dograđeni HES Senj imat će snagu od 650 MW

Potrebe, smisao i svrha ovog projekta su  mnogoznačne. S njime HEP namjerava iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima rijeke Like i Gacke. Postojeći hidroenergetski sustav Senj izgrađen je u razdoblju od 1959. do 1966. godine, a čine ga brana Sklope na rijeci Lici s akumulacijom Krušćica, Hidroelektrana Sklope, snage 22,5 MW, s regulacijskim i derivacijskim objektima od Selišta na Lici do Gusić polja na Gackoj, akumulacija Gusić polje, dovodni tunel Gusić polje – Hrmotine te Hidroelektrana Senj snage 216 MW, koja koristi potencijal pada vode u visini od 440 metara od Gusić polja, odnosno ponora sjevernog kraka Gacke do Jadranskog mora. Danas HES Senj ima prosječnu godišnju proizvodnju od oko jednog teravatsata (jedne milijarde kilovatsati). Proizvedena energija u HES Senj u prosječnoj hidrološkoj godini predstavlja oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, oko 10 posto ukupne proizvodnje HEP-a te podmiruje oko 5 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Na ovaj je način izbjegnuta emisija CO2 zahvaljujući proizvedenoj količini hidroenergije koja inače iznosi oko 900 000 tona godišnje.

Mnogostruke koristi novoga projekta

Nabrojali smo neke od krucijalnih razloga i važnosti novog HEP-ovog projekta. Korist koja će iz njega proizići je i sređivanje vlasničkog stanja nekretnina na području zahvata budućeg Hidroenergetskog sustava Kosinj. Projekt HES Kosinj obuhvaća područje od oko osam tisuća katastarskih čestica na površini od 4.749 hektara, koje se nalaze u pet katastarskih općina. Za većinu čestica zemljišne knjige nisu osnovane ili su uništene u Domovinskom ratu, a podaci u katastru su nesređeni. Da  bi uopće mogao pokrenuti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa HEP je inicirao novu katastarsku izmjeru koja će biti podloga za osnivanje zemljišnih knjiga. Izmjeru provodi Državna geodetska uprava, a financira je HEP prema Sporazumu u koji je uključena i Općina Perušić. Jasan je interes HEP-a da se stvore uvjeti za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, bez čega nema realizacije projekta, ali će korist imati i vlasnici nekretnina budući da im je novom izmjerom omogućeno raščišćavanje dugogodišnjeg nesređenog vlasničkog stanja koje uobičajeno iziskuje mnogo vremena i znatna financijska sredstva.

Radovi geodetske izmjere su okončani te je krajem 2019. godine započeo postupak izlaganja čestica građanima, ovlaštenicima prava na nekretninama. Do sada su riješene čestice u zoni koja se odnosi na izgradnju cesta Studenci– Sklope i Kosinj most – Bakovac te na tunel i kanal Bakovac – Lika. Za navedene građevine izrađeni su i od strane nadležnog ministarstva potvrđeni geodetski elaborati, dok je za preostale građevine u završnoj fazi priprema potvrđivanja elaborata u nadležnom uredu za katastar. Na temelju elaborata pokrenut će se rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno postupci otkupa nekretnina na područjima budućeg hidroakumulacijskog jezera.

U suradnji s HEP-om