JADOVNO – Predstavnici braniteljskih udruga iz Bilaja i  Rijeke  pojačani s članovima Hrvatske stranke prava okupili su se kod spomen križa na ulasku u selo Jadovno kako bi odali počast Stjepanu Devčiću poginulom u Velebitskom ustanku 1932.godine, žrtvi tadašnjih žandara, odnosno kako se moglo čuti žrtvi srpskog kraljevskog režima Aleksandra Karađorđevića. No pravi povodi bili su  mirno dočekati sve one koji su išli na obilježavanje Sjećanja na Jadovno 1941. godine,  hrvatskoj javnosti pokazati da Hrvati nisu genocidan narod,a hrvatskoj vlasti poručiti da uloži sredstva i istraži točan broj žrtava ustaškog režima u kompleksu logora Jadovno.  I uistinu predstavnici braniteljskih udruga iz domovinskog rata mirno su dočekali nekoliko autobusa štovatelja Jadovnoga,a onda se uputili do 200-tinjak metara udaljenog spomen obilježja Stjepanu Devčiću. Govoreći u ime branitelja s područja Bilaja Joso Mraović istakao je da su Hrvati dobili domovinski rat,ali i izgubili sve što su mogli izgubiti. „U Šaranovoj jami je dokazano da nema nikoga, logor se nalazi dalje od jame i tamošnje moguće žrtve nitko ne obilježava“- kaže Mraović. Mile Biondić iz Udruge hrvatskih dragovoljaca grada  Rijeke kaže da se Hrvati žele pokloniti svakoj nevinoj žrtvi,ali ne žele prihvatiti manipulaciju i povijesne krivotvorine. „Draga naša Hrvatska financirala si  toliko knjiga koje su upućivale na različite falsifikate povijesti učeći mladost o stvarima kojih ovdje nije bilo. Posegnite u državni proračun i napravite stručno istraživanje kako bi se dokazali točni brojevi žrtava“- poziva Biondić hrvatske vlasti. A kod spomen križa uz predstavnike braniteljskih udruga Rijeke i Bilaja bio je i predsjednik Hrvatske stranke prava Danijel Srb, te nekoliko članova ličkog i hrvatskog HSP-a.

    Nekoliko kilometara dalje  kod spomen obilježja kraj Šaranove jame  u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske , koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj i Udruženja Jadovno 1941.iz Banja Luke  obilježen je dan sjećanja na Jadovno Kompleks logora Jadovno u koji su se uz logor u velebitskoj zabiti ubrajali i logori Slano i Metajna na otoku Pagu otvoren je sredinom travnja, zatvoren je između 15. i 20.kolovoza 1941. Stalni su prijepori oko broja žrtava u tom logoru koji je prema nekim podacima po broju žrtava i načinima likvidacije bio najokrutniji iza Jasenovca. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac smatra da nije bitan broj žrtava već zločin koji je počinjen. „Koja god od brojki od onih 27,000 ubijenih do čega je došao Slavko Goldstein pa do 70,000 koje je iznosio povjesničar Ljubo Boban je približna stvarnoj istini strašna je sama po sebi. Mi ne pristajemo na to da se licitira s brojkama, već se želi da se to istraži i provjeri“- poručuje Pupovac. I bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je u Jadovnom predstavljao  Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i osoba koja je prije nekoliko godina uvelike pomogla da se ponovno krene s intenzivnijim obilježavanjem  sjećanja na Jadovno  smatra da bi bilo dobro da se zna broj žrtava, ali svjestan je i da je teško dokučiti točan broj jer bi se radilo o teškom i skupom istraživanju. I Dušan Bastašić iz banjalučkog Udruženja Jadovno 1941. Smatra da je teško istražiti točan broj žrtava, no rasprava o broju žrtava u smaknućima po logorima u drugi plan stavlja patnju tih ljudi Kod spomen obilježja u Jadovnom nedaleko Šaranove Jame okupilo se 500-tinjak ljudi iz Hrvatske, BiH-a i Srbije. Na komemoraciji u Jadovnom bio je i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Zlatko Gareljić,  izaslanstva Republike Srbije i Republike Srpske., te predstavnici lokalne vlasti.

                                                                  Milan Tomašević