GOSPIĆ – Odsjek za učiteljske studije u Gospiću domaćin je dvodnevnog znanstvenog skupa na temu „ Šime Starčević i hrvatska kultura u 19. stoljeću“. O dosezima ovog velikog, ali široj javnosti malo poznatog jezikoslovca govorit će najveći hrvatski autoriteti s tog znanstvenog područja.Skup će proširiti znanstvene obzore vezane uz jezične dosege Šime Starčevića i javnosti reći nešto više o tome nepravedno zapostavljenom geniju U ime organizatora skup je pozdravila dr.sc. Vesna Grahovac-Pražić.
-Okupili smo vrlo ugledne predavače i znanstvenike koji će reći nešto više o djelima Šime Starčevića, koji će nam govoriti o njemu kao jezikoslovcu, autoru polemičar, svećeniku, poliglotu i borcu za hrvatski jezik. U prošlosti je ime Šime Starčevića bilo uvijek nekako na marginama, malo se spominjalo, pa tako ovaj skup ima i tu zadaću: oživjeti i upoznati kulturnu javnost sa značajem pojave prve tiskane gramatike pisane hrvatskim jezikom. Bit će riječi i o tome zbog čega je bio marginaliziran To je posebno očituje u nekim njegovim idejama vezanim uz naglaske, koje su kasnije pripisane Vuku Stefanoviću-Karadžiću, rekla je dr. sc. Vesna Grahovac-Pražić.
Šimu Starčevića smatraju jednim od najvećih boraca za uvođenje hrvatskog jezika kao službenog jezika u doba Austro-ugarske monarhije. To u svojim rijeima spomenuo i župan Milan Jurković koji je također podsjetio kako je Šime Starčević stric Ocu Domovne dr. Anti Starčeviću, velikanu u čijoj je skromnoj težačkoj obitelji bilo nekoliko uglednih intelektualaca. Gradonačelnik Milan Kolić istaknuo je ponos Grada Gospića što je u Velikom Žitniku ponikla loza Starčevića čije dosege treba uvijek isticati i o njima učiti mlade generacije. Skup je otvorio biskup dr. Mile Bogović. Govoreći o Šimi Starčeviću biskup je rekao kako je taj mudri, uporni i nepokolebljivi svećenik nedovoljno poznat široj javnosti, a u borbi za uvođenje hrvatskog jezika u osnovne škole Starčević je čak osmislio i posebnu molitvu kojom su učenici započinjali nastavu. U svoje je doba Šime Staarčević bio uvažavan kao jedan od najvećih sinova hrvatskoga naroda, da bi mu 1957. godine tadašnja vlas rušeći crkvu u Karlobagu razorila grob, a posmrtne ostatke bacila u smeće.
L. O.
