Prema sada važećem Zakonu o područjima i sjedištima sudova («Narodne novine», broj 85/08) u Republici Hrvatskoj ustanovljeno je 67 općinskih sudova, 21 županijski sud i 13 trgovačkih sudova. Ovako velik broj općinskih sudova i njihova postojeća mreža pokazala se neučinkovitom i preskupom za državu. Stoga je bilo nužno pristupiti procesu racionalizacije mreže sudova budući da provedba niza mjera Strategije reforme pravosuđa ovisi i o budućoj mreži sudova u Republici Hrvatskoj.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 9. ožujka 2007. godine, sukladno usvojenoj Strategiji reforme pravosuđa donijela je Zaključak o započinjanju procesa Racionalizacije mreže sudova u Republici Hrvatskoj. Racionalizacija sudova započela je donošenjem Zakona o područjima i sjedištima sudova još 2008. godine i to racionalizacijom mreže općinskih sudova tako da je od 115 općinskih sudova sadašnjim Zakonom ustanovljeno ukupno 67 općinskih sudova. Zakonom o područjima i sjedištima prekršajnih sudova („Narodne novine“, br. 137/09) također je od ukupno 106 prekršajnih sudova ustanovljeno ukupno 63 prekršajna suda. Ovim zakonima utvrđeno je da će se proces racionalizacije općinskih i prekršajnih sudova Ministarstvo pravosuđa provesti prema utvrđenoj dinamici do 31. prosinca 2019. godine tj, dok se osiguraju uvjeti za rad sudova u njihovom sjedištu.

S obzirom da je nužno dovršiti aktivnosti u svezi Reforme pravosudnog sustava i provesti racionalizaciju mreže sudova, bilo je potrebno pristupiti i racionalizaciji mreže županijskih i trgovačkih sudova. Na temelju analize o broju predmeta, godišnjem prilivu predmeta, broju sudaca na županijskim i trgovačkim sudovima predlaže se ovim Zakonom da se od sada ustanovljenih 21 županijski sudova ustanovi ukupno 15 županijskih sudova i određuje njihovo područje i sjedište kao i područja i sjedišta općinskih sudova iz nadležnosti svakog pojedinog županijskog suda. Pojedini županijski sudovi sukladno članku 14. stavak 2. Zakona o sudovima ustanovljuju se za područje više županija. Prema tome, 6 županijskih sudova pripaja se drugom županijskom sudu te se ovim Zakonom ustanovljuju slijedeći županijski sudovi:

Prema prijedlogu ovog Zakona spajaju se slijedeći sudovi:

– Županijskom sudu u Bjelovaru spaja se Županijski sud u Koprivnici i Virovitici,

– Županijskom sudu u Karlovcu spaja se Županijski sud u Gospiću,

– Županijskom sudu u Slavonskom Brodu spaja se Županijski sud u Požegi,

– Županijskom sudu u Varaždinu spaja se Županijski sud u Čakovcu i Zlataru.

Kako je Zakonom o područjima i sjedištima sudova, utvrđena racionalizacija općinskih sudova, ista je u prijedlogu ovoga Zakona usklađena sa racionalizacijom županijskih sudova.

U prijedlogu ovog Zakona također se utvrđuju općinski sudovi sužene nadležnosti koji neće postupati u kaznenim postupcima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora preko pet do deset godina, u građanskim postupcima o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva iz radnih odnosa za ispravak informacija i naknadu štete nastale objavom informacije, zaštitu od nezakonite radnje, te o priznanju izvršenja odluka stranih sudova određuju se općinski sudovi odnosno sudovi koji će postupati u tim predmetima.

S  obzirom da su temeljem sadašnjeg Zakona o područjima i sjedištima sudova doneseni provedbeni propisi o dinamici spajanja općinskih sudova i to Pravilnik o utvrđivanju rokova za osiguranje radnih, prostornih, tehničkih i drugih uvjeta u sjedištima sudova nastalih spajanjem („Narodne novine“, br. 112/08 i 119/08) i Odluka o osnivanju stalnih službi u općinskim sudovima predlaže se da navedeni dokumenti ostanu na snazi do 31. prosinca 2019. godine, kako bi se sukladno utvrđenim rokovima provela racionalizacija općinskih sudova.

Felix/ Vlada.hr